UKRAJINSKA vojska ponovno se našla usred skandala nakon što je još jedan istaknuti časnik javno prozvao vrh vojske zbog loših zapovijedi koje, kako tvrdi, dovode do nepotrebnih gubitaka. Dana 16. svibnja, časnik Oleksandr Širšin, poznat pod pozivnim znakom "Genij", objavio je da podnosi ostavku na dužnost zapovjednika bojne 47. mehanizirane brigade Oružanih snaga Ukrajine.

"Nikada nisam dobivao gluplje zapovijedi nego ovdje, u sektoru u kojem se sada nalazimo", napisao je Širšin, čija je brigada u listopadu premještena u rusku Kursku oblast, a trenutačno drži položaje duž granice sa Sumskom oblasti u Ukrajini. "Jednog dana ispričat ću sve detalje, ali ovo idiotsko gubljenje ljudi i povlađivanje nesposobnim generalima ne vodi ničemu osim u poraz. Njihovo jedino oružje su opomene, istrage i disciplinske kazne."

Širšin je tako izravno optužio vojni vrh za zapovijedi koje su, kako tvrdi, dovele do prekomjernih gubitaka ljudi, opreme i teritorija – rezultat, smatra, dubokog jaza između onih na terenu i onih koji njima zapovijedaju, piše Kyiv Independent.

Niz skandala u ukrajinskoj vojsci

Slične kritike već su ranije izrečene u nizu skandala koji su potresli ukrajinsku vojsku pod vodstvom glavnog zapovjednika Oleksandra Sirskog. Ključni prigovori odnose se na neefikasnu zapovjednu kulturu koju mnogi opisuju kao zastarjelu, "sovjetsku", a koja Ukrajinsku vojsku prati još od stjecanja neovisnosti.

Tijekom 2025. provedeni su pokušaji reforme, uključujući kadrovske promjene u Glavnom stožeru i postupni prijelaz na korpusni sustav, no mnoge od tih promjena još nisu zaživjele u praksi. "Hvala vam, Glavni stožeru!", napisao je Širšin na kraju objave na Facebooku. "Nadam se da će vaša djeca služiti u pješaštvu i izvršavati vaše zapovijedi."

Objava je ubrzo privukla pažnju ukrajinskih medija, a brojni zapovjednici i istaknuti vojni dužnosnici javno su komentirali slučaj.

U objavi na Facebooku, Glavni stožer najavio je provođenje interne istrage o okolnostima koje su dovele do Širšinove ostavke. "Također, detaljno će se analizirati zapovijedi i upute izdane s različitih razina zapovjednog lanca, kako bi se procijenila njihova opravdanost u postojećim borbenim uvjetima", navodi se u priopćenju. The Kyiv Independent razgovarao je i s dvojicom časnika iz Širšinove bojne – jednim aktivnim i jednim bivšim – koji su obojica stali uz svog bivšeg zapovjednika.

Najžešće borbe

Rođen u Mikolajivu i istaknuta osoba ukrajinskog civilnog društva, Oleksandr Širšin vojnu je karijeru započeo u 80. desantno-jurišnoj brigadi Oružanih snaga Ukrajine, potpisavši ugovor kao pričuvnik neposredno uoči ruske invazije punog razmjera.U siječnju 2023. privukao je pažnju javnosti kada je fotografija na kojoj u rovu čita knjigu američkog profesora Timothyja Snydera "Na putu prema neslobodi" postala viralna na društvenim mrežama.

Tijekom ljeta iste godine, Širšin je sudjelovao u ukrajinskoj protuofenzivi u Zaporiškoj oblasti kao zapovjednik satnije u novoformiranoj 47. mehaniziranoj brigadi – jedinici poznatoj po tome što je bila obučavana u zemljama NATO-a i opremljena prvim ukrajinskim tenkovima Leopard 2 i borbenim vozilima Bradley. Brigada, koja do tada nije imala borbeno iskustvo, poslana je na čelo dugoočekivane ofenzive i brzo je pretrpjela teške gubitke nakon što joj je naređeno da napadne najbolje utvrđeni dio ruske obrambene linije, takozvane Surovikinove linije.

Unatoč svemu, vojnici koji su se borili pod Širšinovim zapovjedništvom tvrde da je, unatoč izuzetno teškim uvjetima, uvijek davao sve od sebe kako bi izvršio zapovijedi i pritom štitio živote svojih ljudi.

"Naš zapovjednik nikada nije zadao zadatak koji i sam ne bi bio spreman izvršiti. Zato uživa duboko poštovanje cijele postrojbe", rekao je jedan časnik iz Širšinove bojne, koji se zbog sigurnosnih razloga predstavio samo pozivnim znakom "SAS". "Genij (Širšin) duboko je predan svojoj dužnosti, svojoj postrojbi i ljudima koji mu svakodnevno povjeravaju svoje živote – bez iznimke."

Kao zapovjednik satnije, Širšin je često osobno predvodio vojnike u borbenim akcijama, uključujući napade i evakuacije – što je među višim časnicima rijetkost – ispričao je mitraljezac i zapovjednik voda Oleksij Nazarenko, koji je sedam mjeseci služio pod njegovim zapovjedništvom. "Bio je iznimno angažiran kako bi zaštitio ljude u cijelosti", rekao je. "Uvijek je bio prisutan kad god bi došlo do problema s evakuacijom – nikad se nije pokušavao izvući iz odgovornosti ili maknuti sa strane."

"Našu su brigadu neprestano slali na dijelove bojišta s najžešćim borbama." U listopadu 2023., kad je protuofenziva dosegla vrhunac, 47. brigada premještena je u Avdijivku, u Donjeckoj oblasti, gdje je Rusija pokrenula novu ofenzivu. Tijekom narednih mjeseci brigada je djelovala na najžešćem dijelu bojišnice, dok su ruske snage nadjačale ukrajinske obrambene položaje iza Avdijivke i nastavile napredovanje prema Pokrovsku.

"Pretrpjeli smo gubitke koji su se mogli izbjeći"

Tijekom kampanje za Pokrovsk, Širšin – tada već zapovjednik 1. bojne – ponovno je dospio u medije jer je javno kritizirao više zapovjedništvo, tvrdeći da je njegova bojna poslana braniti gotovo potpuno opkoljene položaje nakon što su susjedne jedinice popustile.

"Zbog stava naših generala 'ni koraka nazad, stojimo do posljednjeg vojnika', pretrpjeli smo gubitke koji su se mogli izbjeći", rekao je za ukrajinski medij Hromadske u srpnju.

Za Nazarenka, brutalnost pješačkog rata na sektoru 47. brigade, u kombinaciji s često neizvedivim zapovijedima višeg zapovjedništva, bili su razlozi zbog kojih je u veljači 2024. napustio brigadu. "Oni (viši zapovjednici) stalno su izdavali jedne te iste zapovijedi koje su nas vodile u slijepu ulicu – ostajali smo bez opreme i bez ljudi", rekao je.

Kap koja je prelila čašu

Samo nekoliko tjedana nakon što su ukrajinske snage u iznenadnoj ofenzivi prešle državnu granicu i probile se u rusku Kursku oblast, 47. brigada – opremljena tenkovima Leopard i Abrams – ponovno je premještena na novu bojišnicu.

No kako je Rusija u taj sektor poslala tisuće sjevernokorejskih vojnika, zajedno s nekim od svojih najsofisticiranijih dron-jedinica opremljenih neometivim optičkim sustavima, obrana toga područja za Kijev je postajala sve skuplja i zahtjevnija.

Konačna odluka ukrajinskog zapovjedništva o povlačenju iz kurskog džepa, donesena u ožujku 2025., već je tada naišla na oštre kritike, a svjedočanstva i snimke s terena pokazivali su nagli porast gubitaka u ljudstvu i tehnici tijekom povlačenja. Za 47. brigadu, koja se nalazila najdublje unutar ruskog teritorija i ovisila o posebno ranjivim opskrbnim pravcima, to zakašnjelo povlačenje bilo je posebno bolno.

Sukob unutar sustava

Širšinove kritike uklapaju se u sve raširenije nezadovoljstvo zapovjednom kulturom u vrhu ukrajinske vojske, koje je tijekom druge polovice 2024. i početka 2025. postajalo sve izraženije kako se stanje na bojišnici pogoršavalo.

Problemi se često povezuju s mentalitetom i praksama koje dovode do uljepšavanja izvještaja prema vrhu zapovjednog lanca, dok se s druge strane na teren šalju nerealne, pa i samoubilačke zapovijedi. U praksi to znači da se prioritet daje brojkama i imidžu viših časnika, a ne životima vojnika. Kao što je Širšin naveo, to se često očituje u zapovijedima koje bojnama zadaju ciljeve koji nimalo ne odgovaraju njihovim stvarnim sposobnostima, a gotovo uvijek rezultiraju nepotrebnim gubicima.

Suočeni s raskorakom između vrha i stvarnosti na terenu, zapovjednici brigada i bojni, poput Širšina, pokušavaju štititi svoje ljude, apelirati na vrh da promijeni pristup i pronaći kompromis između izvršenja zapovijedi i očuvanja života.

"Širšin je slao izvanredna izvješća o tome da su zapovijedi neizvedive, nudio prijedloge kako bi se ciljevi ipak mogli ostvariti i uvijek je jasno i izravno izražavao svoje stavove", rekao je jedan časnik. "Izlazak u javnost bio je logičan sljedeći korak nakon što se iscrpiš u borbi protiv vjetrenjača. Kad sto puta udariš u zid, možda je jednostavnije otvoriti prozor – i napisati to na Facebooku."

Na Širšinovu objavu odmah su reagirali brojni sadašnji i bivši vojnici, ali i istaknuti novinari i volonteri – većinom s riječima podrške.

Bohdan Krotevič, bivši načelnik stožera Azovske brigade Nacionalne garde, koji je u lipnju 2024. također javno prozvao generala Jurija Sodola, poručio je da odgovornost za prekomjerne gubitke mora snositi sam vrh. "Gotovo 99,9% zadataka koje dobivaju bojne dolazi izravno iz Glavnog stožera", napisao je Krotevych na platformi X. "Koji položaj treba vratiti, koji šumarak očistiti – potpuno populističke, neargumentirane i neutemeljene ofenzive koje bespotrebno izlažu vojnike pogibelji."

Kritike Širšina

No dok su mnogi stali uz Širšina, neki istaknuti zapovjednici oštro su ga osudili zbog izlaska u javnost i stali u obranu vojnog vrha. Službena stranica 425. jurišne pukovnije, poznate kao "Skala", u neuobičajeno oštrom tonu optužila je Širšina da ne izvršava zapovijedi.

"Ignorira zadatke koje mu zadaje više zapovjedništvo, zbog čega dolazi do besmislenih gubitaka među vojnicima", stoji u objavi. "Njegovo vođenje redovito završava neuspjehom. Jedino u čemu je dosljedan jest kritiziranje i prebacivanje krivnje."

U svojoj objavi Krotevič je zaključio da čak i ako Širšin ne bude kažnjen, teško je vjerovati da će se išta promijeniti tamo gdje bi trebalo. "Ako pronađu žrtvenog jarca u obliku zapovjednika brigade, zapovjednika operativno-taktičke skupine ili nekog iz operativno-strateškog zapovjedništva – neću biti iznenađen. Vojni vrh jednostavno nije naviknut preuzimati odgovornost."