DVIJE godine nakon početka agresije na Ukrajinu, Europska komisija donijela je strategiju obrambene industrije.

Koliko je europska vojna industrija zapostavljena, pokazuje podatak da je 68 posto oružja za Ukrajinu Unija nabavljala od SAD-a. Plan je da se do 2030. proizvodnja znatno poveća pa se za to predlaže izdvajanje milijarde i pol eura. Ususret europskim izborima, sve se glasnije među pučanima govori i o novoj funkciji u Europskoj komisiji - povjereniku za obranu.

Željko Pavlin, predsjednik Uprave HS Produkta, vodećeg proizvođača oružja, komentirao je situaciju za RTL.

Za vašu tvrtku, što bi značila ova strategija Europske unije?

Za našu tvrtku je to načelno pozitivan korak, ali ne vidimo da će se nešto posebno promijeniti u našem poslovanju.

Što bi značila promjena tržišta? Je li vam svejedno izvozite li u Ameriku ili Europu?

Nama kao privatnoj firmi bitno je tržište, svejedno gdje ono je. Bitno je da imamo proizvod koji možemo prodati i naplatiti.

Koliko trenutno proizvodite?

Zadnjih nekoliko godina smo otprilike na nekih 500 tisuća proizvodnje i prodaje pištolja godišnje. I 40-50 tisuća pušaka.

Ako bi to tražila strategija, imate li prostora povećati proizvodnju?

Ne samo ako bi to tražila strategija. Ako bi došla narudžba, u kratkom roku mogli bismo to uduplati. Neće biti problem kapaciteti. Problem je samo ima li potrebe za tim.

Jedna od stvari je da se proizvodnja širi. Nedostaje municije, granata. Je li to smjer u koji biste se vi uputili?

Mi smo gledali opcije za proizvodnju malog pješačkog naoružanja. Teoretski bismo mogli ući u to, ali opet, ostaje pitanje tržišta, ogromnih ulaganja i mjesta gdje bi se to trebalo i moglo napraviti. Problem je, uvjetno rečeno, napraviti sam metak. Metak se sastoji od tri-četiri ključne komponente. Za čahure i zrno može se napraviti proizvodnja. Najveći problem su barut i inicijalna kapisla, jer ne znam ima li u Europskoj više od dvije-tri tvornice baruta.

Je li proizvodnja granata veliki problem?

Proizvodnja granata je veliki problem. Upravo zbog toga treba povećati proizvodnju baruta u Europi, a za barut su potrebne sirovine koje se uvoze izvan Europe. Najviše se nalaze u Rusiji i Africi, a dosta afričkih rudnika su preuzele kineske kompanije.