VLADA je na današnjoj sjednici usvojila Prijedlog uredbe o izmjenama i dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama te Prijedlog zaključka o prihvaćanju Sporazuma o dodatku na plaću zaposlenima u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama te ustanovama u znanosti i visokom obrazovanju.

Vlada je tako usvojila promjene dogovorene ranije ovog tjedna s predstavnicima sindikata učitelja i profesora koji su štrajkali više tjedana, prema čemu će im porasti plaće u koracima, po sustavu 3+1+2.

Sjednicu pratite uživo:

Aladrović: Nema potrebe za lančanom reakcijom sindikata

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izjavio je u četvrtak uoči sjednice vlade da u trenutku zaključenja brojnih kolektivnih ugovora nema potrebe za lančanom reakcijom sindikata koji traže veće plaće.

"U trenutku kada imamo potpisane sve granske kolektivne ugovore, a danas potpisujemo dodatak Temeljnom kolektivnog ugovoru za javne službe, koji bi trebao jamčiti socijalni mir, smatram da zaista ne bi trebalo doći do lančane reakcije nakon svih ovih povećanja koja smo napravili", kazao je Aladrović pri ulasku u Banske dvore.

Govoreći o zahtjevima za većim plaćama sindikata policije i Carinske uprave, dodao je kako je u državnom proračunu za 2020. godinu predviđena milijarda i pol kuna više za plaće javnim i državnim službenicima.

Očekuje da do takvih situacija više neće dolaziti kada se uredi i provede redizajn sustava plaća u javnim i državnim službama, a postojeće nezadovoljstvo ide u prilog potrebi za takvim redizajnom.

Zakon o gradnji usklađuje se s EU-ovom direktivom

Vlada je danas u sabor uputila izmjene i dopune Zakona o gradnji radi usklađivanja s izmijenjenom direktivom EU-a o energetskoj učinkovitosti zgrada, a novim se izmjenama uz ostalo utvrđuje obveza donošenja dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine.

Riječ je o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o gradnji, s nacrtom konačnog prijedloga zakona, a kako je na vladi objasnio državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir, važećim Zakonom o gradnji u pravni poredak RH prenesena je Direktiva 2010/31/EU o energetsko učinkovitosti zgrada, koja je 2018. izmijenjena pa je potrebno izmijeniti i taj zakon.

"S obzirom na to da zgrade u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, troše više od 40 posto ukupne energije, ova direktiva uglavnom unosi nove značajnije zahvate na gradnju i građevinski sektor u cijeloj Europi. Kod nas se promjene odnose na utvrđene obveze donošenja dugoročne strategije obnove zgrada, standarde gradnje zgrada gotovo nulte energije za sve zgrade počevši od iduće godine, a promiče i elektro ili e-mobilnost u novim zgradama te onima koje će se 'podvrgnuti' značajnijoj obnovi", izdvojio je Uhlir na sjednici vlade.

Novim se izmjenama zakona o gradnji utvrđuje obveza donošenja programa energetske obnove zgrada, razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima te razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje od 2021. do 2030.

Po novome se definiraju i standardi za nove zgrade glede alternativnih sustava opskrbe energijom, dok se vezano za promicanje e-mobilnosti uspostavljaju standardi infrastrukture za punjenje električnih vozila u zgradama, a smanjuje se i broj obveza te opseg dokumentacije osobama koje podnose zahtjev za izdavanje ovlaštenja za energetsko certificiranje zgrada. Također, pojednostavljuju se redoviti pregledi sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi.