IAKO već mjesecima umiruju javnost u Hrvatskoj da neće biti masovnog nadzora online komunikacija preko tzv. Chat controla, kao i da je Hrvatska protiv toga, premijer Andrej Plenković i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na nedavno održani radni sastanak u Vijeću EU poslali su predstavnika koji se zalagao za suprotne stavove.

Naime, tijekom rasprave na Radnoj skupini za kazneni progon izrazio je nezadovoljstvo činjenicom da će nazor internetske komunikacije biti ostavljen na dobru volju providerima. Zajedno s mađarskim predstavnikom založio se za uvrštenje odredbe o obvezi providera da dostavljaju kriptiranu komunikaciju. 

Iz toga se može zaključiti da su i Plenković i Božinović lagali domaćoj javnosti, što je sada dokazao objavljeni zapisnik sa sastanka Radne skupine. Podsjetimo, Božinović nedavno nije propustio reći da bi s Chat controlom brže riješili slučaj jednog pedofila. 

 Što se želi postići Chat controlom?

Poznato je da već tri i pol godine institucije EU-a raspravljaju o nadzoru internetskih razgovora. Europska komisija želi obvezati internetske servise da bez ikakve zadrške skeniraju sadržaje svojih korisnika u potrazi za znakovima kaznenih djela i da te informacije prosljeđuju vlastima ako postoji sumnja.

Parlament to opisuje kao masovni nadzor i traži da se skenira samo nešifrirani sadržaj osoba pod sumnjom. Većina država članica EU-a želi obvezni nadzor chata. No blokirajuća manjina tome se protivi. Sada je Vijeće izgleda postiglo kompromis. Internetski servisi neće biti obvezni provoditi nadzor te komunikacije, ali ga mogu provoditi dobrovoljno.

Raspravljalo se o tome i na posljednjem sastanku Radne skupine gdje je Hrvatska bila među onim zemljama koje traže jači nadzor.

"Za javnost kažu jedno, na zatvorenim sastancima sasvim suprotno"

"Dakle, na sastanku prošlog tjedna predstavnik Vlade Republike Hrvatske se otvoreno zalagao za razbijanje end to end enkripcije što je u apsolutnoj suprotnosti od onoga što nam naš premijer i onaj genije iz MUP-a govore. Ovo nije prvi put da za javnost kažu jedno, a na zatvorenim sastancima govore sasvim suprotno", napisao je danas IT stručnjak Marko Rakar u oštroj objavi na Facebooku.

Priložio je i izvještaj portala Netzpolitik koji je objavio zapisnik sa sastanka.

Kompromisni prijedlog i stajališta država članica

Dansko predsjedništvo Vijeća EU želi progurati nacrt zakona što je brže moguće. Povratne informacije država članica trebale bi se ograničiti na "apsolutne crvene linije". Većina država "podržala je kompromisni prijedlog". Najmanje 15 ih je glasalo za, uključujući Njemačku i Francusku, javlja Netzpolitik.

Njemačka je "pozdravila ukidanje obveznih mjera i trajno uvođenje dobrovoljnih mjera". Italija je pak skeptična prema dobrovoljnom nadzoru chata. "Postoje bojazni da bi se alat mogao proširiti na druge prekršaje, stoga je teško podržati prijedlog." Političari su već pozivali na proširenje nadzora na drugi sadržaj. Sve se to provodi pod izgovorom da se želi spriječiti seksualno zlostavljanje djece na internetu.

Španjolska, Mađarska i Bugarska predložile su "obvezu pružatelja usluga da barem u otvorenim područjima dostavljaju informacije". Danska je "opisala prijedlog kao ambiciozan, ali ga nije prihvatila kako bi izbjegla daljnju raspravu".

Danska je izričito ukazala na klauzulu o reviziji, navodeći da ona "ostavlja otvorenom mogućnost izdavanja naloga za dostavu informacija u kasnijoj fazi". Mađarska je naglasila da se "ta mogućnost također mora iskoristiti".

Hrvatska pozicija i ustavna pitanja

Ključni dio zapisnika u kojem se spominje stajalište Hrvatske glasi: "Mađarska je također smatrala da dobrovoljne mjere same po sebi nisu dovoljne i podnijela je prijedlog. Uz to su zatražili procjenu Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove o tome bi li najnoviji nacrt teksta u području E2EE (kriptirane komunikacije op.a.) omogućio dostavu komunikacija (slično Hrvatskoj)". Dakle, iz ovoga se zaključuje da i Hrvatska želi osigurati dostavu takve komunikacije.

"Rumunjska, Švedska i Hrvatska izrazile su jasno nezadovoljstvo predloženim rezovima, ali su ipak pristale na prijedlog zbog uključene klauzule o reviziji. Hrvatska je dodala da bi tu mogućnost trebalo iskoristiti. Švedska je, međutim, smatrala da je klauzula o reviziji previše složena", stoji također u zapisniku sa sastanka. Iz ovoga je jasno da se Hrvatska zalaže za nadzor kroz Chat control, koji ne predviđa izdavanje sudskih naloga. 

Rakar upozorava da članak 37. Ustava, koji jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka, izričito brani ovakvu situaciju. "Jedini dopušteni način prisluškivanja je uz sudski nalog. Alternativnog tumačenja nema ili pak moramo mijenjati Ustav. Plenkoviću i Božinoviću treba pokloniti kopiju Ustava", poručuje Rakar. Poslali smo upit Vladi RH na koji, u trenutku objave ovog članka, još nisu odgovorili.