NOVIM zakonom o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, što ga je danas predložila hrvatska Vlada, dodatak na mirovinu postao bi sastavni dio mirovine, a uveo bi se i institut najniže mirovine, i ona bi bila 45 posto prosječne neto plaće zaposlenih u Hrvatskoj.

Pravo na tu mirovinu koja bi u ovom trenutku iznosila 1.773 kune, ostvarivali bi branitelji (žene i muškarci) - koji ne mogu ostvariti starosnu mirovinu po Zakonu o mirovinskom osiguranju jer ne ispunjavaju uvjete mirovinskog staža - a na nju bi imali pravo kada navrše - 60 godina žene, a 65 godina muškarci.

Prijedlogom novog zakona proširuje se krug oslobođenja od participacije i na branitelje s 30 posto i više tjelesnog oštećenja, te se povećava osnovica za obiteljske mirovine sa 40 na 50 posto od osnovice.

Vlada predlaže i da se prelazak obitelji nestalih i zatočenih, nakon što se identifikacijom posmrtnih ostataka utvrdi identitet poginulih članova njihovih obitelji, odmah po službenoj dužnosti prevodi na status poginulih branitelja.

Trenutačno, naime, neke obitelji na to čekaju i po tri, četiri godine, upozorila je potpredsjednica Vlade jadranka Kosor.

Novim bi se zakonom produljio i rok za priznavanje statusa PTSP oboljenja na deset godina od završetka rata.

Zakonom se pak kao vrijeme sudjelovanja u obrani definira razdoblje od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996., a definicija hrvatskih branitelja uključivala bi, osim pripadnika Oružanih snaga RH, i dragovoljce te pripadnike naoružanih odreda Narodne zaštite i HOS-a.

Premijer Ivo Sanader rekao je kako se predloženim zakonom vraća dostojanstvo hrvatskim braniteljima i osigurava bolji materijalni položaj u mjeri u kojoj se to realno može.

Za provedbu zakona o proračunu trebat će osigurati 3,6 milijardi kuna, a članovi Vlade istaknuli su da je to investicija u budućnost Hrvatske, ali i obveza države prema onima koji su stali u obranu države kad je to bilo najpotrebnije.

Potpredsjednica Kosor izrazila je nadu da bi zakon u Hrvatskom saboru mogao biti prihvaćen konsenzusom. To bi onda, bez obzira tko obnaša vlast, otklonilo nove rasprave o statusu branitelja i potrebe za izmjenama zakona, istaknula je.