MINISTRI vlade Andreja Plenkovića, a posebno ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, u posljednje vrijeme često ponavljaju kako su mirovine neupitne, odnosno kako će novac za njih bez sumnje biti osiguran. Isti ministar nedavno je privukao pažnju javnosti izjavom da je u Hrvatskoj 17.000 više nezaposlenih te da bi neki od njih mogli raditi u poljoprivredi.

>> Aladrović: Imamo više od 17.000 nezaposlenih, neki bi mogli raditi u poljoprivredi

"Mirovine se neće mijenjati! No plaće zaposlenih mogle bi proći kroz korekciju zbog utjecaja aktualne krize koronavirusom", rekao je Aladrović prije desetak dana. Tada je dodao da su korisnici mirovina najranjivija skupina našeg društva.

"Vjerujem da će sve mjere koje poduzimamo, i koje ćemo poduzeti, biti dovoljne da se o ovoj temi ne razgovara u restriktivnom kontekstu", rekao je Aladrović. Ministar financija Zdravko Marić to je ponovio, dok je premijer Plenković rekao kako će "bez obzira na situaciju" vlada uvijek "iznalaziti način da osigura ove mirovine". Ovih dana je slično govorio i predsjednik kluba HDZ-a Branko Bačić.

"Postoje rashodi poput mirovina koje ne mogu biti smanjivane i na to treba paziti, sve drugo može biti na stolu", rekao je Bačić gostujući na N1 Televiziji.

A što je s povlaštenim mirovinama?

No, kako zaista stoje mirovine i radi li se o najranjivijoj skupini u koju se ne smije dirati?

Za početak krenimo s brojkama. Prema posljednjem statističkom izvješću Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za veljaču ove godine broj ljudi koji prima mirovinu je 1.243.417 korisnika, a ljudi koji uplaćuju mirovinu je 1.542.328. Odnos broja korisnika mirovina i osiguranika, u veljači ove godine, prije početka epidemije koronavirusa bio je jedan naprema 1,24. U posljednjih 20 godina broj korisnika mirovina povećao za 209 tisuća korisnika, a iz proračuna je za mirovine u travnju isplaćeno 3,1 milijardi kuna. 

U Hrvatskoj 178.142 osobe ostvaruju mirovine po posebnim propisima, tzv. povlaštene mirovine, te postoji čak 17 kategorija po kojima su dobili status povlaštenih umirovljenika. U 17 kategorija su: djelatnici u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa te na poslovima razminiranja, vojne osobe, pripadnici "Hrvatske domovinske vojske 1941.-1945.", bivši politički zatvorenici, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, bivši pripadnici JNA, sudionici NOR-a, zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor, članovi nekadašnjeg Saveza Izvršnog Vijeća, bivši službenici u saveznim tijelima bivše SFRJ, redoviti članovi HAZU-a, radnici u Istarskim ugljenokopima „Tupljak“, radnici profesionalno izloženi azbestu, pomorci i pripadnici HVO-a.

Najviše je ratnih veterana, bivši političari u prosjeku imaju mirovine veće od 10 tisuća kuna

Najviše je ratnih veterana iz Domovinskog rata, i to 71.253 osobe koji u prosjeku primaju 5921,87 kuna, a u prosjeku su radili 18 godina. Od veterana veću mirovinu ima samo 674 bivših članova vlade, zastupnika i Ustavnog suda koji u prosjeku primaju 10.033 kune te 140 bivših članova HAZU-a koji u prosjeku imaju 9126 kuna.

Podsjetimo, vlada Zorana Milanovića je u predizbornoj kampanji 2011. godine obećala da će ukinuti povlaštene mirovine za saborske zastupnike - koje su bile i ostale veće čak 4-5 puta u odnosu na one običnih građana - te je to bilo jedno od rijetkih obećanja koje je saborska većina Kukuriku koalicije ubrzo i ispunila (naravno, HDZ-ovci su glasali protiv). Stoga su se neki saborski zastupnici iz tog i prethodnih saziva sabora požurili jednokratno umiroviti kako bi dobili povlaštenu zastupničku mirovinu prije nego što su novi propisi stupili na snagu.

>> Pljačka našeg novca je legalna. Dokaz su mirovine uhljeba od 10 tisuća kuna

Tko se od političara umirovio na jedan dan?

Jednodnevnog umirovljenja se, po svemu sudeći, prvi dosjetio dežurni stručnjak za pravne zavrzlame - Vladimir Šeks, ali naravno, nije bio jedini.

Te 2012. su i Ana Lovrin (HDZ), Boro Grubišić (HDZ), Ivanka Roksandić (HDZ), Stjepan Milinković (HDZ), Boro Grubišić (HDSSB) i manjinci Furio Radin i Deneš Šoja predali zahtjev za mirovinom na samo jedan dan, a sve kako bi se dočepali povlaštenih mirovina od osam i više tisuća kuna. Kukuriku koalicija je ukinula mogućnost dobivanja takve mirovine, ali nije mogla ukinuti one koje su već ostvarene po starim propisima.

Još je 39 zastupnika iz saziva sabora od 2007. do 2011. tada predalo zahtjev za izdavanje potvrde o trajanju mandata kako bi ostvarili pravo na povlaštenu zastupničku mirovinu dok je to još bilo moguće. Među njima su bili Đurđa Adlešić, Željka Antunović, Mladen Barišić, Luka Bebić, Božo Biškupić, Dragutin Bodakoš, Marin Brkarić, Karmela Caparin, Ivan Čehok, Miljenko Dorić, Josip Friščić, Ivo Grbić, Stanko Grčić, Boro Grubišić, Ivan Hanžek, Andrija Hebrang, Danica Hursa, Ivan Jarnjak, Ana Lovrin, Nevenka Majdenić, Anton Mance, Nevenka Marinović, Krunoslav Markovinović, Marina Matulović Dropulić, Nazif Memedi, Stjepan Milinković, Petar Mlinarić, Živko Nenadić, Božidar Pankretić, Furio Radin, Niko Rebić, Ivanka Roksandić, Jerko Rošin, Ivo Sanader, Petar Selem, Vladimir Šeks, Nevio Šetić, Vesna Škulić, Deneš Šoja, Dubravka Šuica, Šemso Tanković, Marko Turić, Vedran Rožić, Davorko Vidović, Antun Vujić i Dragan Vukić.

HDZ još i povećao povlaštene mirovine

Vlada Andreja Plenkovića, umjesto da smanji takve povlaštene mirovine, potrudila se dodatno ih povećati. Bivši saborski zastupnici, ministri i suci Ustavnog suda prije tri godine u prosjeku su imali 8414 kuna, a današnja mirovina im je veća od 10 tisuća kuna.

HDZ je to izveo u sklopu nečeg što su pompozno nazvali "porezna reforma". Bivši direktor propalog Agrokora i još uvijek aktualni ministar financija Zdravko Marić porezno je rasteretio bogatije slojeve društva s većim primanjima, pa slijedom toga i ove koji imaju mirovine od 10 i više tisuća kuna. Dodatno su svi s mirovinama većim od 5 tisuća kuna dobili povećanje mirovina od 10 posto, pa tako i bivši saborski zastupnici i ministri. Marić je to objasnio dobrim gospodarskim rastom.

Svoj doprinos povlaštenim mirovinama za bivše zastupnike, ministre i, ne zaboravimo, ustavne suce dao je 2014. i sam Ustavni sud. Oni su odlukom pravo na povlaštenu mirovinu priznali svima koji su ga ostvarili po nekom od zakona koji su vrijedili prije konačnog ukidanja 2012. godine. To pravo se itekako koristi: od te odluke do danas dobili smo stotinjak novih umirovljenika po posebnim propisima za bivše dužnosnike.

Jandroković pričao u usklađivanju mirovina s gospodarskom situacijom. To sad ne važi

Kada su prije godinu dana novinari u saboru pitali Gordana Jandrokovića Njonju kako objašnjava da je Plenkovićeva vlada povećala izdašne povlaštene mirovine bivšim političkim dužnosnicima, on je ponudio sljedeći odgovor:

>> Povlaštene mirovine su sveta krava. Dok ju ne zakoljemo, nema nam naprijed

"Očito se usklađuju kao sve ostale mirovine. Naravno da bi bilo bolje, kao i kod plaća, da su razlike između najnižih i najviših što manje, a tome samo možemo doskočiti rastom gospodarstva, s više radnih mjesta, i onda će mirovine biti veće", rekao je tada Jandroković.

To usklađivanje sada, kad se očekuje dramatičan pad gospodarstva, više nitko i ne spominje.

Podsjetimo, za Hrvatsku se predviđa pad BDP-a u 2020. godini u iznosu od čak 9,0 posto. Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da bi inflacija u Hrvatskoj u 2020. godini trebala biti na razini od 1,3 posto, a stopa nezaposlenosti od čak 11,5 posto.