VIŠE od 40.000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dobilo je austrijsko državljanstvo od promjene zakona u rujnu 2020. kojom je potomcima austrijskih žrtava holokausta omogućeno dobivanje putovnice. "U tako kratkom vremenu to je lijep znak povjerenja", rekla je danas na konferenciji za novinare u Beču glavna tajnica Austrijskog nacionalnog fonda za žrtve nacizma Hannah Lessing.

Prema podacima austrijskog Ministarstva vanjskih poslova, više od polovice dobitnika državljanstva (51 posto) su Izraelci, a slijede ih Amerikanci (22 posto) i Britanci (13 posto). Zatim dolaze Argentinci (tri posto), Australci (tri posto), Kanađani (jedan posto) i Meksikanci (jedan posto).

Ostale nacionalnosti čine šest posto ukupnog broja. Djeca, unuci i praunuci Židova i žrtava nacizma koji su napustili Austriju zbog progona hitlerovskog režima sada mogu zatražiti austrijsko državljanstvo. Prethodno su tu mogućnost imali samo preživjeli iz holokausta.

Austrija je nekad imala 200.000 Židova

Beč dodjeljuje putovnicu, a da podnositelji zahtjeva ne moraju boraviti u Austriji niti se odreći izvornog državljanstva. Riječ je o posebnom režimu jer Austrija inače ne dopušta dvojno državljanstvo.

Upravo je zahvaljujući židovskoj manjini Beč postao umjetničko središte Europe potkraj 19. stoljeća jer je većina intelektualaca koji su ga proslavili potjecala iz asimilirane židovske buržoazije i srednje klase. Prije aneksije Trećem Reichu Austrija je imala 200.000 Židova. Više od 65.000 njih ubijeno je tijekom holokausta. Kako bi preživjela, golema većina ostalih morala je pobjeći u inozemstvo.

Danas je Austrija država članica Europske unije sa 7,32 milijuna stanovnika prema posljednjem popisu iz 2024. instituta Statistik Austria. Na dan 1. lipnja 2025. u inozemstvu je bilo registrirano 639.700 austrijskih državljana (što je porast od 2,4 posto u odnosu na isti datum 2024.).