POLARNA psina prvi je put snimljena kamerom u gotovo zaleđenim dubinama Antarktike, što je iznenadilo znanstvenike koji su dugo smatrali da morski psi ne obitavaju u tim vodama.

Na snimci se vidi nespretna psina bačvastog tijela, procijenjene duljine između tri i četiri metra, kako se lijeno kreće pustim morskim dnom, preduboko da bi ga osvijetlile sunčeve zrake. Ovo otkriće dovodi u pitanje dosadašnje spoznaje o životu u najhladnijem svjetskom oceanu, javlja CNN.

Neočekivano otkriće

Istraživač Alan Jamieson izjavio je ovog tjedna da je prizor bio potpuno neočekivan. Morski pas, snimljen još u siječnju 2025. godine, značajan je primjerak. "Otišli smo tamo ne očekujući da ćemo vidjeti morske pse, jer opće je pravilo da ih na Antarktici nema", rekao je Jamieson. "I nije čak ni malen. To je grdosija od morskog psa. Te su životinje pravi tenkovi", dodao je.

Kamera kojom upravlja Istraživački centar za duboko more Minderoo-UWA, koji istražuje život u najdubljim dijelovima svjetskih oceana, bila je postavljena kod Južnih Shetlandskih otoka, u blizini Antarktičkog poluotoka. To je područje duboko unutar granica Antarktičkog oceana, poznatog i kao Južni ocean, koji se definira kao područje južno od 60. paralele. Morski pas nalazio se na dubini od 490 metara, gdje je temperatura vode iznosila gotovo zaleđenih 1.27 Celzijevih stupnjeva. U kadru se vidi i raža, nepomično na morskom dnu, no njezina pojava nije bila iznenađenje jer je poznato da se njihov raspon proteže toliko južno.

Jamieson, osnivač i direktor istraživačkog centra sa Sveučilišta Zapadne Australije, rekao je da nije uspio pronaći nikakav zapis o drugom morskom psu pronađenom u Antarktičkom oceanu.

Znanstvenici iznenađeni

Peter Kyne, biolog za očuvanje sa Sveučilišta Charles Darwin, neovisan o istraživačkom centru, složio se da morski pas nikada prije nije zabilježen tako daleko na jugu. "Ovo je sjajno. Morski pas je bio na pravom mjestu, kamera je bila na pravom mjestu i tako je nastala ova odlična snimka", rekao je Kyne, dodavši da je otkriće "prilično značajno".

Kyne je napomenuo da bi klimatske promjene i zagrijavanje oceana potencijalno mogli tjerati morske pse u hladnije vode južne hemisfere, ali su podaci o promjenama raspona vrsta u blizini Antarktike ograničeni zbog udaljenosti regije. Rekao je i da su spore polarne psine mogle dugo biti na Antarktici, a da ih nitko nije primijetio. Jamieson je objasnio da je snimljeni morski pas održavao dubinu od oko 500 metara jer je to najtopliji sloj u jako stratificiranim vodama Antarktičkog oceana. On pretpostavlja da i drugi antarktički morski psi žive na istoj dubini, hraneći se lešinama kitova, divovskih liganja i drugih morskih stvorenja koja tonu na dno.

Istraživačke kamere rijetko se postavljaju na toj specifičnoj dubini u antarktičkim vodama. One koje postoje mogu raditi samo tijekom ljetnih mjeseci na južnoj hemisferi, od prosinca do veljače. "Preostalih 75 posto godine nitko uopće ne promatra. I zato, mislim, povremeno nailazimo na ovakva iznenađenja", zaključio je Jamieson.