SELVER Hrustić, državljanin Bosne i Hercegovine koji se borio u ruskoj vojsci do zarobljavanja u Ukrajini, ispričao je s kim je kontaktirao prije dolaska u Rusiju i kako su izgledali njegovi dani prije nego što je završio u ukrajinskom zatvoru. Hrustić, koji se trenutno nalazi u zatvoru u Ukrajini, rekao je da se ruskoj vojsci pridružio u nadi da će mu to pomoći nakon problema sa zakonom u Njemačkoj i BiH, piše Detektor.ba.

"Već sam ranije razmišljao o pridruživanju vojsci. Dok sam bio u azilu u Njemačkoj. Proces za dobivanje azila nikako nije završavao, a nisam se mislio pridružiti toliko zbog same borbe, koliko da se izborim za svoja prava", rekao je Hrustić.

Njegov slučaj postao je poznat 17. siječnja, kada je ukrajinski portal United24 Media objavio njegovu ispovijest u kojoj je otkrio da se ruskoj vojsci pridružio u rujnu 2025. godine. To je ujedno i prvi javno poznati slučaj državljanina BiH koji se nalazi u zarobljeništvu u Ukrajini nakon sudjelovanja u ruskoj vojsci.

Hrustić je otkrio da je u Moskvi boravio i 2022. godine te da se tada pokušao pridružiti ruskoj vojsci kontaktirajući Kosovski front preko YouTubea. Ta je organizacija od ranije poznata po regrutiranju dragovoljaca s Balkana.

"Nešto sam malo bio u kontaktu, no nisu bili zainteresirani. Valjda zato što sam Bosanac, musliman... Već su imali lošu reputaciju u medijima", objasnio je Hrustić. Tada je, kako je rekao, pronašao Dejana Berića.

"Gledao sam njegove videe i kontaktirao sam ga još dok sam bio u azilu u Njemačkoj. Već tada. Vidio sam da se proces za azil neće završiti. Tako sam ga kontaktirao. On je 2023. rekao da je bolje da ne dolazim jer su informacije o meni u Rusiji još uvijek bile loše. Kad sam 2022. bio u Moskvi, FSB je službeno mislio da radim za NATO. Budući da sam radio za europsku službu, mislili su da sam došao nešto odraditi za njih", rekao je Hrustić.

Dejan Berić ključna veza za odlazak u rat

Detektor je ranije potvrdio da je Hrustić i prije posljednjeg odlaska boravio u Rusiji, što je objavljivao i na svojim društvenim mrežama. Opisujući Berića, Hrustić je rekao da je bio "konkretan".

"On je govorio: 'Sve ide po zakonu, kako odredi Ministarstvo obrane', da on tu ne može ništa, da može pomoći koliko može i to je to. Nije ništa posebno obećavao", rekao je Hrustić i dodao da ga je Berić upozoravao da rat nije igra. "Posljednjih nekoliko mjeseci posebno je upozoravao da je rat izuzetno opasan", kazao je.

Detektor je potvrdio Berićevu ulogu u regrutaciji srpskih dragovoljaca za rusku vojsku. On je jedan od najpoznatijih srpskih plaćenika u ruskoj vojsci, koji o novostima na ratištu na srpskom jeziku izvještava na svojim kanalima na Telegramu i YouTubeu, koje prate tisuće ljudi. Na pitanja Detektora o Hrustiću, Berić je odgovorio da će zarobljeni čovjek, kako je napisao, reći sve što se od njega očekuje.

Selver Hrustić je ispričao da je na moskovsku zračnu luku Šeremetjevo sletio 4. rujna u noćnim satima. "Tamo sam rekao policiji da se želim pridružiti vojsci, već sam znao kako ide postupak", rekao je.

Dodao je da je nakon toga bio zadržan u policijskoj postaji, a potom je civilnim automobilom provezen po Moskvi kako bi prikupio potrebnu dokumentaciju.

"Treba ti SNILS, osobni broj, zatim bankovni račun, prijevod putovnice i još neki dokumenti. To traje dva do tri dana. Kod mene je trajalo tri dana", rekao je. Potom je odvezen u vojni odsjek, gdje je potpisao predugovor.

"Isti dan idemo izvan Moskve u Avangard. To je kao neka vojna škola za djecu. Tamo boravimo dok FSB provjerava dokumente. Ako želiš, možeš malo odraditi vojni trening", ispričao je. Vraćen je u vojni odsjek 18. rujna, gdje je potpisao ugovor. "I od tada si vojnik", dodao je.

Ratovanje na stranim ratištima kažnjivo je zakonom za državljane BiH i Srbije.

Očajni uvjeti u ruskoj vojsci

Hrustić je, unatoč tome, završio na bojištu u Ukrajini. Borio se oko grada Kupjansk-Uzlovij, gdje je i zarobljen. "U početku svi misle da je to dobro i da nije teško, ali kad dođu na bojište, situacija se brzo mijenja. Devedeset posto ljudi se želi vratiti. To jednostavno nije to", ispričao je Hrustić.

Odnos časnika prema dragovoljcima nazvao je "vrlo lošim". "Vojnike po ugovoru, može se reći, odvajaju od profesionalne vojske. Uopće ih ne smatraju svojima", dodao je.

Na pitanje o dragovoljcima s Balkana, Hrustić je rekao da je riječ uglavnom o Srbima iz Srbije, te u nešto manjem broju iz BiH. "Razgovarao sam s jednim srpskim zapovjednikom koji tamo ima neku svoju formaciju. Na poligonu sam upoznao jednog Srbina, no on je već mnogo godina u Moskvi, u Rusiji, i ima rusku putovnicu, on je službeno Rus", rekao je.

Podaci ukrajinskog državnog Centra za ratne zarobljenike dostavljeni Detektoru govore o oko 200 ljudi s Balkana koji se bore na ruskoj strani u Ukrajini. Hrustić je ispričao da je njegovo iskustvo u ruskoj vojsci bilo loše te da se na ljude gledalo "kao da nisu ljudi".

"Šalju ljude u smrt"

"Šalju ljude u smrt. I uopće nemaju suosjećanja. Osim toga, uvijek se drže iste logike. Nikad ne mijenjaju plan. Uvijek nas šalju istom rutom gdje nas dronovi ubijaju na istom mjestu. I tako tri mjeseca. Nikad ne žele promijeniti plan", rekao je on.

Dodao je i da, dok je bio na bojištu, nije dobivao dovoljno vode. "Čak ni pitke vode nije bilo dovoljno. S hranom je sve u redu, ali s vodom je uvijek problem. Tehnička voda za pranje i kupanje na bojištu uopće ne postoji. Snalaziš se kako znaš", rekao je za Detektor.

Upitan bi li se vratio u Rusiju, Hrustić je odgovorio niječno, objasnivši da bi ponovno završio na bojištu.

Za to vrijeme u BiH, Odsjek za terorizam Tužiteljstva Bosne i Hercegovine zatražio je da Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) provjeri navode o Hrustiću. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković rekao je krajem siječnja na konferenciji za medije da su informacije koje su stigle iz Ukrajine o Hrustiću šture i najavio sastanak s njegovim ocem Fahrudinom Hrustićem.