"NIJE MI stvar novca, stvar je nekog principa jer me Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje godinama omalovažava", govori za Index Ivo Caput, ratni veteran koji još osjeća posljedice ranjavanja u ratu.

Caput je 65-godišnjak koji dolazi iz Čilipa u Konavlima, kod Dubrovnika, i koji već godinama, kako kaže, ne može izaći na kraj s HZZO-om. Kako tvrdi, njegova borba odvijala se u više faza, od HZZO-ovog odbijanja da mu plati put na operaciju u Zagreb pa do odbijanja da mu bolovanje plati u stopostotnom iznosu.

Tek je 1997. doznao da ima geler u tijelu 

"Hrvatski sam ratni vojni invalid, ranjen, dragovoljac, veteran. Ranjen sam 5. listopada 1991. godine, izvađena su mi dva gelera na operaciji 6. listopada te godine, a jednoga doktori nikad nisu izvadili. Ne krivim ih, znate kakva je onda bila situacija. Saznao sam tek 1997. godine da imam taj geler u predjelu lijeve slabinske kralježnice, ali onda su mi rekli da ga niti slučajno ne odstranjujem iz tijela.

On mi stvara ogromne zdravstvene probleme, liječim se na periode od toplica do bolničkih tretmana. Mogao sam poći i u mirovinu, ali nisam, želio sam raditi. Ujedno, moje zdravstvene probleme ne priznaje liječničko povjerenstvo dubrovačkog HZZO-a", govori on.

"Meni je nečuveno da mi se blokiralo cijelo tijelo 2019. godine, a da mi je HZZO odbio platiti bolovanje u stopostotnom iznosu. Isti doktori, isti članovi povjerenstva su mi 2008. godine odobrili bolovanje koje je plaćeno u stopostotnom iznosu. Tada sam bio na bolovanju od 1. travnja 2008. do 17. lipnja 2011. godine. Za sve to imam dokaze.

Kasnije sam bio bolje, počeo raditi, ali mi se tijelo ponovo blokiralo te spomenute 2019. godine. I onda su odbili. Kako jednom može, a drugi put ne može? Sad je situacija još gora, što pokazuje ogromna medicinska dokumentacija koju posjedujem", objasnio je.

Morao operirati aneurizmu aorte

Index je u posjedu brojnih dokumenata koji potvrđuju nalaze liječnika specijalista oko Caputovog stanja. Zbog obimne količine dokumenata, nismo ih u mogućnosti objaviti sve.

"Oni su čak negirali mišljenje specijalista, koji prema nekoj logici imaju veći stupanj znanja od njih, pa su me odbijali slati i na stacionarna liječenja. Zadnji put sam bio na liječenju u Biokovki, to nisu odbili, ali su smanjili s 21 dan na 14 dana. Nisam izmišljeni invalid, to su bili dani kad me supruga oblačila i kupala", objasnio je.

Stanje mu se pogoršalo.

"Kad me blokiralo 2019., jer ne smijem na magnetsku rezonancu, išao sam na CT u Opću bolnicu Dubrovnik gdje su slučajno našli aneurizmu aorte, koja je bila 4.6 mm debljine, a normalno je malo iza 2 mm. To se pratilo svakih šest-sedam mjeseci, a u studenome prošle godine su zaključili da je 5.5 mm. Bila je potrebna hitna operacija.

Tražio sam od HZZO-a da mi se odobri put avionom do Zagreba jer nisam u stanju putovati nigdje autobusom. Odbili su to. Obrazloženje je da to mogu napraviti u KBC-u Split. Pazite, kao prvo, ne mogu putovati autobusom. Kao drugo, meni je trebala hitna operacija. Na sam pregled u KBC-u Split su se čekala tri mjeseca, na operaciju bi se čekalo šest mjeseci.

U Zagrebu je u klinici Magdalena, otkako je izvršen pregled do operacije, prošlo 27 dana. Evo, moram reći da tamo rade doista divni ljudi i stručnjaci. Zahvaljujem dr. Andriji Škopljancu i cijelom njegovom timu i medicinskoj sestri Antoniji Horvat", dodaje Caput.

Tvrdi kako sve ovo znači da mu se ne dozvoljava liječiti gdje je sigurnije, brže i učinkovitije. Onda je zvao Ministarstvo branitelja. Rekli su mu da može dobiti jednokratnu novčanu pomoć od 2000 kuna.

"Nisam došao prositi. Meni to ne treba. Meni treba poštovanje i normalan odnos, nevjerojatno je da se ne može osigurati od države normalno liječenje. U svakom slučaju, Ministarstvo branitelja mi djeluje kao rame za plakanje, ništa drugo", objasnio je.

"Nitko neće javno istupiti"

Kaže kako on nije jedini koji ima te probleme.

"Gomila ljudi ima problema. Pričam s ljudima iz Dubrovnika, s ratnim veteranima. Ali nitko neće javno istupiti, pristaju trpjeti. A ja mislim da to tako ne može ići. Imam papire, imam mišljenja specijalista koji potvrđuju moje stanje, ali onda oni iz svojih kancelarija sve poništavaju. Negiraju mi stopostotno plaćeno bolovanje, negiraju stacionarno liječenje, sad ne žele platiti put do Zagreba.

Da sam pošao u mirovinu, očito bi mi lakše bilo, ali ja sam se i nakon ranjavanja vratio u rat. Inače, zanimljivo, kad su sad radili proslavu oslobođenja Dubrovačko-neretvanske županije, stavili su moju sliku od sedam metara iz rata ispod koje su slavili. Mislite da me tko zvao? Nemaju oni pojma, ništa oni ne znaju", zaključio je za Index Ivo Caput.

Evo što kaže HZZO

Kontaktirali smo i HZZO.

"Vezano za putni trošak osiguranika pod naknadom za troškove prijevoza podrazumijeva se naknada za troškove prijevoza javnim prijevoznim sredstvima po najnižoj cijeni i prema najkraćoj relaciji prema službenom daljinomjeru javnog prijevoznika.

Pod primjerenim rokom za korištenje zdravstvene zaštite osigurane osobe s obzirom na njezino zdravstveno stanje, smatra se rok u kojem je osiguranoj osobi, sukladno njezinim medicinskim indikacijama, nužno pružiti zdravstvenu zaštitu radi zaštite njezinog života i sprječavanja pogoršanja njezinog zdravstvenog stanja.

U konkretnom slučaju, osiguranik je dostavio uputnicu Liječničkom povjerenstvu HZZO-a kojom je tražio odobrenje za skuplje prijevozno sredstvo u udaljeniju zdravstvenu ustanovu. Liječničko povjerenstvo HZZO-a utvrdilo je da osiguranik ne zadovoljava navedene uvjete za prijevoz skupljim prijevoznim sredstvom u udaljeniju zdravstvenu ustanovu. Osiguranik nije zatražio izdavanje rješenja kako bi uložio žalbu na dobivenu ocjenu, nalaz i mišljenje Liječničkog povjerenstva", stoji u odgovoru HZZO-a.

"U predmetu priznavanje prava na naknadu plaće u 100% za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (PNR) kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, u nastavku iznosimo utvrđene činjenice.

Radi zaštite podataka osigurane osobe ne možemo dostaviti dijagnoze osiguranika, međutim možemo reći da dijagnoza nove privremene nesposobnosti za rad nije ista dijagnoza koja je osiguraniku priznata kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu zbog koje je ranije koristio privremenu nesposobnost za rad.

Nova dijagnoza nastala 2022. godine nije priznata kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, a o istom je doneseno rješenje u prvom stupnju. Protiv prvostupanjskog rješenja osiguranik može uložiti žalbu", napisali su u odgovoru.