VIJEĆE EU-a dalo je konačno odobrenje za najveću reformu europskog carinskog sustava u posljednjih nekoliko desetljeća. Promjene će posebno zahvatiti milijarde malih paketa koje građani naručuju preko interneta iz zemalja izvan Europske unije.

Najvažnija novost za kupce jest da će internetske platforme koje prodaju robu u EU biti tretirane kao uvoznici. One će biti odgovorne za carinske formalnosti, plaćanje davanja i provjeru zadovoljava li roba europske sigurnosne standarde, umjesto da se dio tih obveza prebacuje na krajnjeg kupca.

Uz to, najkasnije 1. studenoga uvodi se nova jedinstvena naknada za obradu malih paketa. Njezin iznos Europska komisija tek treba odrediti.

Na koga se nova pravila odnose?

Pravila se odnose na robu koju građani EU-a preko interneta naručuju od prodavatelja izvan Unije. Nisu usmjerena na pojedinu državu ili kompaniju, ali u praksi će posebno zahvatiti platforme poput Temua, Sheina i AliExpressa jer više od 90 posto e-commerce paketa koji ulaze u EU dolazi iz Kine.

Platforme će prema novim pravilima imati status uvoznika. To znači da će upravo one morati osigurati ispravno carinjenje robe, plaćanje propisanih davanja i poštivanje europskih standarda.  Kupac zato u pravilu ne bi trebao naknadno rješavati carinske formalnosti kada mu paket već stigne. Ipak, platforme mogu vlastite dodatne troškove uračunati u cijenu proizvoda ili dostave.

Stiže nova naknada

EU će najkasnije 1. studenoga uvesti posebnu naknadu za obradu malih pošiljaka iz e-trgovine. Njezin iznos još nije poznat. Naknadom se želi pokriti sve veći trošak kontrole golemog broja jeftinih paketa koji svakodnevno ulaze u Uniju. Samo tijekom 2025. europske carinske službe obradile su oko šest milijardi paketa iz internetske trgovine.

Nova naknada odvojena je od carine i predstavlja trošak obrade pošiljke. Na nju se neće obračunavati PDV. Reforma donosi i strože kazne za internetske trgovce koji ne ispunjavaju carinske obveze ili na europsko tržište šalju robu koja ne zadovoljava propisane standarde.

U najtežim slučajevima kazne mogu dosegnuti šest posto godišnje vrijednosti robe koju je kompanija prethodne godine uvezla u EU. Tvrtke mogu izgubiti carinske povlastice, a predviđena su i ograničenja pristupa online platformama.

EU time želi snažnije kontrolirati i sigurnost robe. Problem nije samo izbjegavanje carinskih davanja nego i veliki broj proizvoda koji ne zadovoljavaju europska pravila o sigurnosti, deklariranju ili dopuštenim sastojcima.

Carinska agencija EU-a

Reforma predviđa osnivanje nove Carinske uprave EU-a sa sjedištem u Lilleu u Francuskoj. Agencija bi trebala početi raditi 2027. godine.

Uvest će se i zajednički europski carinski podatkovni centar u kojem će se objedinjavati podaci o uvozu i izvozu. Cilj je da carinske službe lakše prepoznaju rizične pošiljke i kontrolu usmjere upravo na njih.

Za internetsku trgovinu korištenje novog sustava postat će obvezno 1. srpnja 2028., a za sve trgovce od 1. ožujka 2034.

Što se već promijenilo ovog ljeta?

Odvojeno od današnje reforme, EU je već 1. srpnja ukinuo dotadašnje carinsko oslobođenje za jeftine online pošiljke do 150 eura i uveo privremeni način naplate carine.

Ta mjera vrijedi do srpnja 2028., kada bi se trebale početi primjenjivati redovne carinske stope prema vrsti robe. Nova naknada za obradu paketa koja stiže do studenoga dodatna je mjera i ne treba je miješati s tom već postojećom carinom.

Europski parlament konačni tekst reforme trebao bi potvrditi tijekom rujna, nakon čega slijede potpisivanje i objava propisa.