ĐORĐE Gardašević s Pravnog fakulteta u Zagrebu objasnio je zašto bi hrvatske vlasti morale priznati da je riječ o velikoj prirodnoj nepogodi, u slučaju koje se u Ustavu Republike Hrvatske predviđaju mehanizmi očuvanja ljudskih prava. Riječ je o članku 17, kazao je za N1.

No, prije nego što je Gardašević došao do tog dijela, komentirao je kažnjavanje za kršenje epidemioloških mjera:

"Prelazak u fazu kažnjavanja je jedan ozbiljan korak naprijed u smislu daljnjeg ograničenja ljudskih prava i sloboda, to je nesumnjivo. To se moglo vjerojatno i očekivati s obzirom na to da su nam brojke nesklone, da eskaliraju, da se epidemija širi. Ali, generalno gledano, kad se ide u tako restriktivne mjere, čovjek mora zaključiti da mi imamo specifičnu situaciju, koja prelazi okvire redovnoga i predstavlja ono što naš Ustav podrazumijeva pod velikom prirodnom nepogodom."

"Što se tiče drugih mjera, pretrage privatnog prostora, koja je najuočljivija i najjača u smislu ulaska u prostor privatnosti građana, na najbolji način se pokazuje da stvari nisu pod kontrolom", objasnio je Gardašević i potom prešao na članak 17. Ustava:

Članak 17.

"Taj članak govori o tome da o ograničenjima ljudskih prava i slobode u uvjetima velike prirodne nepogode odlučuje sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika.

"Time se postiže najšira moguća suglasnost u našem društvu, konsenzus oko toga što nam je u ovom trenutku potrebno", objasnio je i istaknuo da na tom mjestu Ustav nastupa kao osigurač.

"Naš Ustav nije ustav diktature, on je ustav koji osigurava od skretanja od loših rješenja", dodao je.

Argumentirao je da nema govora bojazni da bi se uvođenjem obaveze o odlučivanju dvotrećinskom većinom u saboru o epidemiološkim mjerama blokiralo rad Sabora:

"Kriva je tvrdnja da se u Hrvatskom saboru ne može naći dvotrećinska većina za ove mjere. Podsjetit ću, 19. ožujka su usvojene prve izmjene o Zakonu o sustavu civilne zaštite, donesen je sa 108 glasova i nakon samo jednog dana rasprave, dakle to je sedam više od dvotrećinske većine."

Dokazujući da ništa ne govori u prilog tome da bi opozicija u Saboru bez kriterija blokirala sve prijedloge većine, naveo je kao primjer i to što je "epidemiološki poslovnik" usvojen s čak 113 glasova. Gardašević smatra da bi, što se tiče vlade, bilo pošteno reći da je stanje ne samo nepovoljno, nego nekontrolabilno, odnosno da je riječ o stanju prirodne nepogode, što iziskuje ozbiljne mjere.

"Ne trebaju se građani i građanske plašiti tzv. izvanrednog stanja. Tu je bilo jako puno, rekao bih, krivih i pogrešnih tumačenja", nastojao je Gardašević demistificirati sam izraz: "Ustav tu predstavlja kočnicu, branu za očuvanja ljudskih prava i sloboda."

Rekao je da on osobno nije a priori protiv kazni, ali da u prvom redu one moraju biti stručno utemeljene.

"Kako ćete vi provjeravati je li netko organizirao zabavu na privatnom prostoru?"

Konstatirao je da se to može samo na dva načina, ili da netko tko čuje da je negdje privatna zabava to prijavi policiji, koja onda ide u akciju temeljem prijave, ili tako da nasumice provjerava tamo gdje, primjerice, nigdje u okolici nema nikoga tko bi mogao prijaviti.

A u tom slučaju:

"Ako se traže ovakve mjere, potpuno neuobičajene za redovno stanje, onda treba priznati da to nije redovno stanje, ako hoćete da je to izvanredno stanje ili stanje velike prirodne nepogode."

"Kad je stanje normalno, ne moramo nositi maske, organiziramo kućne zabave, tulume, ne upada nam policija tek tako doma", primijetio je.