ZA GRAĐANE koji su imali kredite u švicarcima ovog tjedna stižu dvije vrlo značajne vijesti. Prva je da su donesene prve dvije pravomoćne presude za konvertirane kredite koje su u potpunosti utemeljene na nedavnoj odluci Vrhovnog suda RH.

>> Odvjetnik: Suci koji donose odluke u slučaju Franak nikako da shvate ključne stvari

Iz Udruge Franak ne kriju zadovoljstvo ističući da presude u svojim obrazloženjima nimalo ne odstupaju od odluke Vrhovnog suda te da se radi o dvama županijskim sudovima koji su dosad smatrali da potrošači s konvertiranim kreditima nemaju pravo na obeštećenje.

Druga vijest je još značajnija jer je Trgovački sud u Varaždinu pokrenuo postupak za pokretanje oglednog postupka koji bi konačno trebao dati odgovor na pitanje o ništetnosti ugovora o kreditu u cijelosti. U razgovoru za Index Goran Aleksić iz Udruge Franak ističe da je ogledan postupak jako dobar put prema ujednačavanju sudske prakse. 

"Iako se na trgovačkim sudovima ne podnose potrošačke pojedinačne tužbe, odgovori na pitanja bit će svakako korisni i za potrošače", ističe Aleksić. No krenimo redom.

Dvije nove odluke suda u korist potrošača s konvertiranim kreditima 

Nedavno su objavljene dvije odluke Vrhovnog suda koje, prema tumačenju Udruge Franak, izjednačuju prava onih koji su konvertirali kredite i onih koji to nisu učinili. Sada su krenule i prve presude, i to u Splitu i Dubrovniku, gdje su odlučili presuditi u korist potrošača s konvertiranim kreditima. 

Splitska presuda je izvršna i po njoj će Zagrebačka banka morati isplatiti tužitelju oko 10 tisuća eura, zajedno sa zateznim kamatama, dok je dubrovačka presuda ukidna, te je predmet vraćen na prvi stupanj. 

Sve je na Vrhovnom sudu

"I potrošači i pravne osobe ugovarali su s bankama kredite s valutnom klauzulom, a neke banke su pritom umjesto tečaja HNB-a primjenjivale svoje interne tečajeve. Takav način ugovaranja tečaja suprotan je Zakonu o obveznim odnosima", ističe Aleksić u razgovoru za Index. Dodaje da se postavljaju pitanja je li ništetna bilo koja valutna klauzula čiji tečaj tijekom otplate određuje banka i je li u tom slučaju ništetan i ugovor ili samo ta ugovorna odredba. 

Upitno je i je li ništetna promjenjiva kamatna stopa u kojoj uopće nije ugovoren promjenjivi parametar ili, ako i jest ugovoren, nije određeno kad se kamata mijenja i na temelju kojih kriterija jer nisu ugovorene referentne vrijednosti i razdoblja promjene kamatne stope. U tom slučaju dodatno se postavlja pitanje posljedične ništetnosti cijelog ugovora ili samo te ugovorne odredbe.

"Vrhovni sud trebao bi dopustiti taj ogledni postupak jer se radi ponajprije o pitanju vezanom za valutnu klauzulu koje dosad nije razmatrano na takav način. Što se tiče kamatne stope, nema sumnje da je opisana ugovorena kamatna stopa ništetna, ali još uvijek i sam Vrhovni sud postavlja neka dodatna pitanja, pa sada trgovački suci žele da se ta pitanja ujednače", ističe Aleksić u razgovoru za Index. 

Ako je ništetna valutna klauzula, ništetan je glavni predmet ugovora

Kako zaključuje, najvažnije u svemu je odgovoriti na pitanje jesu li ugovori s ništetnom valutom i/ili ništetnom promjenjivom kamatnom stopom ništetni u cijelosti. 

"Budući da se radi o bitnim sastojcima ugovora, o glavnom predmetu i cijeni, ugovori s ništetnim bitnim sastojcima svakako bi morali biti ništetni u cijelosti, međutim, budući da ne postoji ujednačena sudska praksa na nižim sudovima po tim pitanjima, zadatak Vrhovnog suda bio bi ujednačiti tu sudsku praksu", ističe Aleksić. 

Za kraj kaže da u Udruzi Franak nemaju dilema o tim pitanjima. Ako je tečaj valutne klauzule ovisan o volji kreditora, valutna klauzula mora biti ništetna. Isto tako, ugovorena kamatna stopa s parametrima koji nisu u međusobnoj vezi, odnosno za koje nema metodologije izračuna kamatne stope, nedvojbeno je ništetna ugovorna odredba. 

"Ako je ništetna valutna klauzula, ništetan je glavni predmet ugovora, a to znači da je ništetan cijeli ugovor. Ako je ništetna promjenjiva kamatna stopa, ništetna je cijena kredita, a to znači da je ništetan cijeli ugovor", ističe na kraju Aleksić.