GRAĐANIMA koji su prošle godine kupili narodne obveznice 8. ožujka stiže prva isplata kamata, za malo manje od dva mjeseca, piše HRT.

Rok dospijeća narodne obveznice iznosi dvije godine, a godišnji prinos iznosi 3.65 posto. Građani koji su upisali 1000 eura dobit će prvu isplatu kamata u ožujku od 36.5 eura. Oni koji su upisali 10.000 eura dobit će 365 eura kamata.

Vlada najavljuje novu narodnu obveznicu

U studenom ove godine građani koji su kupili trezorske zapise mogu očekivati slični prinos. Vlada najavljuje da bi ove godine, već do kraja ožujka, država mogla izdati novu narodnu obveznicu.

Premda bi zbog stanja na tržištu prinos mogao biti malo niži nego tijekom lanjskog izdanja, i dalje bi trebao biti veći nego što su kamate na štednju u bankama. Prošle godine u ožujku je narodna obveznica izazvala velik interes građana zbog prinosa od 3.65 posto, znatno višeg od kamata na štednju u bankama.

"Uspješno je bilo i izdanje trezorskih zapisa u studenome, pa nema razloga da se s tom praksom ne nastavi, i to već do kraja ožujka", govore u vladi.

"Razmatramo tu opciju, lani smo od planiranih 500 milijuna eura ulaganja u državne obveznice imali odaziv od oko milijardu i 350 milijuna eura samo od strane građana", kazao je premijer Andrej Plenković.

Ministar financija: Nastavit ćemo s izdanjima, temeljit ćemo ih na tržišnim principima

I ministar financija Marko Primorac najavljuje da će s tom praksom nastaviti i u 2024.

"Istaknuo sam kako ćemo nastaviti s izdanjima, ali ćemo ta izdanja temeljiti na tržišnim principima, dakle nećemo raditi ništa što je neuobičajeno, ništa što je netržišno, a na tržištu svatko može sudjelovati i svojim ulaganjima reći što misli o tim ponudama", kazao je ministar Primorac.

Prinosi bi ove godine mogli biti niži

Ipak, tržišni uvjeti su se promijenili, govore burzovni stručnjaci. Navode da bi prinosi za građane mogli biti malo niži nego kod prošlogodišnjih izdanja.

"Sukladno prilikama na tržištima i aktivnim izdanjima čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, očekujemo raspon prinosa kod sljedeće narodne obveznice oko 3 do 3.20 posto", rekao je za HRT Niko Maričić iz Intercapital Asset Managementa.

Maričić smatra da je i takav niži prinos od dosadašnjeg dobra prilika za investiranje. "Taj prinos bi i dalje bio atraktivan unatoč tome što je niži u odnosu na prethodna izdanja narodne obveznice i narodnog trezorca iz razloga što su banke najavile smanjenje kamatnih stopa na depozite", pojasnio je Maričić.

Europska središnja banka (ECB) je najavila snižavanje kamatne stope u ovoj godini pa bi njezini potezi najviše određivali daljnja kretanja na financijskim tržištima.

Financijski savjetnik: Inflacija se ispuhala

Hrvoje Serdarušić, poslovni i financijski savjetnik, slaže se s prognozama da će prinos na nove obveznice biti nešto niži.

"Ja isto očekujem da će prinos na te obveznice biti nešto niži jer je FED uz ECB najavio snižavanje kamatnih stopa, dakle možemo očekivati pad kamatnih stopa i na depozite i na kredite", rekao je Serdarušić.

Serdarušić smatra da je bolje da novac, ako je to moguće, ostane unutar države. Vjeruje kako banke neće dizati kamate na štednju. 

"Razlog tomu je ono što radi ECB. Inflacija se ispuhala i nema potrebe za podizanjem", veli Serdarušić.

"Recesija je na vratima"

Financijski savjetnik ističe kako postoji opasnost da država krene u spiralu recesije te stoga "ne treba gledati samo što ćemo kratkoročno zaraditi".

"Recesija je pred vratima i po mojem mišljenju Europska središnja banka bi trebala krenuti u smanjenje kamatnih stopa jer je ponuda novca dovoljno smanjena, tako da se ekonomija ne bi kontrahirala. Mislim da će tržišni uvjeti biti takvi da će ih natjerati i prije nego što su oni to mislili", rekao je Serdarušić.

"Mi smo na rubu pa se to još nije prelilo"

Od 27 država Europske unije u 2023. čak ih je 10 bilježilo gospodarski pad. "Globalne recesije dolaze iz SAD-a, tamo je još uvijek zelenije nego u Europi. Događanja na Bliskom istoku, zbog kojih transportni troškovi naglo rastu, sigurno će utjecati na nas. Europa je više pogođena ovim događanjima nego SAD.

Njemačka je već dulje vrijeme u recesiji, a ona se širi dalje. Mi smo na rubu pa se to još nije prelilo. Osobna potrošnja u Europi kontinuirano preko godinu dana pada, za razliku od SAD-a gdje raste.

Hrvatska je zanimljiva jer mi imamo rast. To je poduprto i dijelom zbog turizma, ali i zbog velikog rasta nenamjenskih kredita i velikih depozita koje imamo kao stanovništvo. Kad pogledate poslovni i potrošački optimizam, istočna Europa u odnosu na zapadnu bolje stoji", rekao je Serdarušić za HRT.