RUSKI napadi dronovima na civile u jugoistočnoj Ukrajini predstavljaju ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, zaključak je povjerenstva Ujedinjenih naroda za ljudska prava. U izvješću objavljenom ovog tjedna, neovisno međunarodno istražno povjerenstvo UN-a za Ukrajinu navodi kako su ruske snage sustavno koristile bespilotne letjelice za "namjerno gađanje civila i civilnih objekata te nanošenje štete i razaranja", piše The Guardian.

Istraga na prvoj crti bojišnice

Najnovije izvješće posebno se usredotočilo na tri regije u blizini bojišnice - Herson, Mikolajiv i Dnjipropetrovsk - gdje su napadi dronovima pojačani tijekom protekle godine. Istražitelji su otkrili da su ruski dronovi, poslani preko rijeke Dnjepar koja čini liniju bojišnice, nemilosrdno gađali civile, njihove domove, mjesta okupljanja, točke za distribuciju humanitarne pomoći i ključnu infrastrukturu.

U izvješću se navodi da su mete često bile napadane više puta, a na udaru su se našle i ekipe hitne pomoći te vatrogasci. U napadima su korišteni razni modeli "malih, kratkodometnih i jeftinih" dronova, uglavnom opremljenih kamerama i sustavom navođenja.

Neki od njih eksplodiraju pri udaru, dok drugi ispuštaju eksploziv. Ovi se dronovi razlikuju od većih, dalekometnih modela kojima Rusija gotovo svake noći bombardira gradove diljem Ukrajine.

Život pod stalnom prijetnjom

Pozivajući se na podatke lokalnih vlasti, izvješće procjenjuje da je u posljednjih godinu dana u te tri regije od ruskih dronova kratkog dometa poginulo više od 200 civila, dok ih je 2000 ozlijeđeno. Svoje zaključke autori temelje na više od 200 intervjua i pregledu više od 500 video dokaza. Takvi napadi, navodi se, predstavljaju ubojstvo i ratni zločin namjernog gađanja civila.

Stanovnici Hersona još su krajem prošle godine za Guardian opisali sumornu stvarnost života pod stalnom prijetnjom dronova, objašnjavajući kako su i najjednostavniji izlasci postali opasni. "Čuo sam dron kako dolazi dok je autobus stao, ali sam mislio da će pratiti autobus, jer to oni rade, love autobuse", ispričao je 22-godišnji Dima Olifirenko.

"Ali kad je autobus otišao, dron je još uvijek bio tamo i shvatio sam da čak i ako potrčim za autobusom, uhvatit će me. Nije bilo mjesta za skrivanje." Olifirenko je zadobio ozljede lica od gelera. "Dronovi su puno gori od artiljerije, [gdje] možete čuti lansiranje i gdje leti", dodao je. "S dronom, on je tamo, vidi vas, i gotovi ste."

Stvaranje okruženja terora

U izvješću UN-a sugerira se da je jedan od ciljeva ruskih akcija bio stvaranje okruženja terora kako bi se civili prisilili na napuštanje područja blizu bojišnice. Napadi su počinjeni "kao dio koordinirane politike protjerivanja civila s tih teritorija i predstavljaju zločin protiv čovječnosti prisilnog premještanja stanovništva".

Jedna žena koja živi na često napadanom području opisala je psihološki učinak: "To je lutrija - hoće li dron doletjeti ili ne? Idete spavati i ne znate hoćete li biti ubijeni ili se probuditi ujutro."

Rusija je dosljedno poricala gađanje civila, unatoč tome što su tijekom gotovo četverogodišnjeg rata ruski projektili i dronovi često pogađali civilna područja. Ruske vlasti odbile su surađivati s istragom UN-a.

Autori izvješća naveli su da su željeli istražiti i ruske navode o ukrajinskim napadima dronovima na civilne ciljeve u okupiranim područjima, ali to nisu mogli učiniti zbog nedostatka suradnje Moskve. "Ruska Federacija i dalje nije priznala Povjerenstvo, a 35 pisanih zahtjeva za pristup, informacije i sastanke ostalo je bez odgovora", stoji u izvješću.