POTRAŽNJA za klima uređajima globalno bi se mogla više nego utrostručiti do 2050., upozorili su danas Ujedinjeni narodi, pozvavši međunarodnu zajednicu na održivija rješenja za rashlađivanje. Program UN-a za okoliš izvijestio je da bi potražnja mogla porasti zbog globalnog povećanja broja stanovnika i bogatstva u kombinaciji sa sve ekstremnijim vrućinama.

"Sve veća potražnja za sustavima hlađenja koji će biti sve neučinkovitiji i sve više će onečišćivati okoliš mogla bi gotovo udvostručiti emisije stakleničkih plinova povezane s hlađenjem u odnosu na razine iz 2022.", objavio je UNEP u svojem izvješću pod nazivom Global Cooling Watch 2025, na marginama summita UN-a o klimi COP30 u Belemu.

"Potražnja za klima uređajima mogla bi se utrostručiti do 2050. No unatoč tomu milijarde ljudi i dalje neće dobivati odgovarajuću zaštitu od topline. Moramo preinačiti pojam rashlađivanja i upotrebe rashladnih uređaja, ali ne kao izvor emisija stakleničkih plinova, već kao temelj otpornosti na toplinu i održivi razvoj", stoji u objavi.

"Ne možemo se izvući iz toplinske krize isključivo klimatizacijom"

Najbrži rast potražnje za rashladnim uređajima predviđa se u Africi i južnoj Aziji. "S obzirom na to da smrtonosni toplinski valovi postaju sve češći i ekstremniji, pristup hlađenju mora se tretirati kao bitan dio infrastrukture uz potrebu za vodom, energijom i sanitacijsko-higijenskim servisima", kazala je čelnica UNEP-a Inger Andersen.

Dodala je da se "ipak ne možemo izvući iz toplinske krize isključivo klimatizacijom, jer bi to povećalo emisije stakleničkih plinova, ali i troškove." UNEP ukazuje na opciju takozvanog "pasivnog hlađenja", što uključuje bolji dizajn i kvalitetu gradnje zidova i krovova, zasjenjivanje, solarna rješenja izvan mreže i ventilaciju.

Pasivno hlađenje moglo bi značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova

Potencijalni utjecaj strategija pasivnog hlađenja na unutarnje temperature kreće se od 0,5 do čak 8 Celzijevih stupnjeva. "Pasivna, energetski učinkovita i na prirodnim načinima bazirana rješenja mogu pridonijeti da se globalno zadovolje sve veće potrebe za hlađenjem i za zaštitom ljudi.

Zadovoljila bi i potrebu za zaštitom prehrambenih lanaca i ekonomije od sve većih vrućina dok težimo globalnim klimatskim ciljevima", rekla je Andersen. Izvješće o hlađenju i upotrebi klimatskih uređaja ukazuje na to da bi usvajanje ovakvih mjera moglo smanjiti emisije na 64 posto ispod razina koje se, kako se predviđa, očekuju 2050. godine.