KADA je ukrajinski vojnik Vitalij tijekom nedavnog napada došao u rusku regiju Kursk, prvo što ga je iznenadilo bilo je to što su neki stanovnici govorili ukrajinski.

"Neki su rekli da imaju rođake u Ukrajini koji su često dolazili ovamo u kupovinu, sve dok ruska vlast nije odlučila pokrenuti invaziju. Čak bolje govore ukrajinski od mene", rekao je Vitalij za Politico telefonom iz Kurska. "Možda zato ne osjećam želju za osvetom za ono što je njihov narod učinio Ukrajini."

Zelenski: Važno nam je da ne budemo kao oni koji su nam donijeli rat, pljačku i silovanja

Ideja da su ruski civili sigurni u područjima koja su zauzele ukrajinske trupe dio je narativa Kijeva koji se želi diferencirati od ruske brutalne okupacije Ukrajine i zadržati potporu svojih zapadnih saveznika.

"Važno nam je da ne budemo kao oni koji su nam donijeli rat, pljačku i silovanja. Jako sam ponosan jer naši vojnici ne čine ništa takvo", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tijekom konferencije za novinare u Kijevu prošlog tjedna.

"To također utječe na stav međunarodne zajednice prema našem upadu. Vidite stav naših partnera prema ovoj operaciji iako nisu znali da će se to dogoditi. To je zato što se ponašamo kao ljudi", dodao je.

"Moramo učiniti sve što Ruska Federacija nije učinila na okupiranom području"

Ukrajina objavljuje snimke ukrajinskih vojnika u interakciji s ruskim civilima dok ih opskrbljuje hranom i vodom. Sve što se kosi s tim narativom je rizik.

To znači da bi pogrešan ukrajinski projektil koji pogodi rusku školu ili vojnik koji ubije ruskog civila mogao odmah biti iskorišten za rusku propagandu. Istodobno se Rusija ne suočava sa sličnim ograničenjima iako je pogazila ratna pravila tijekom invazije na Ukrajinu.

Ukrajinske snage kontroliraju stotine četvornih kilometara ruskog teritorija gotovo mjesec dana - što Kremlj osuđuje kao "terorističku" operaciju - pa Rusija tek treba iznijeti čvrste optužbe za ukrajinsko kršenje zakona ratovanja.

"Moramo učiniti sve što Ruska Federacija nije učinila na okupiranom području", rekao je Andrij Jakovlev, odvjetnik i stručnjak za međunarodno humanitarno i kazneno pravo i ljudska prava iz ukrajinske nevladine organizacije Medijska inicijativa za ljudska prava. To je u oštroj suprotnosti s ponašanjem Rusije.

Rusija kršila Povelju UN-a i prekršila je ratne zakone

Počevši od 2014. godine, kada je anektirala Krim i potaknula pobunu u istočnoj Ukrajini, Rusija je kršila Povelju UN-a napadajući suverenu zemlju. Invazija prije više od dvije godine također je bila nezakonita - unatoč tome što je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je njegova "specijalna vojna operacija" bila čin samoobrane.

Rusko postupanje s civilima također je prekršilo ratne zakone navedene u četiri Ženevske konvencije. Od neselektivnih napada na civilne objekte, poput stambenih zgrada, željezničkih kolodvora i trgovačkih centara, do mučenja i masakra u okupiranim gradovima kao što je Buča - Ukrajina želi da Rusija zbog toga odgovara pred Međunarodnim kaznenim sudom (ICC).

ICC je također izdao nalog za uhićenje Putina, rekavši da nije uspio zaustaviti ilegalnu deportaciju djece iz Ukrajine u Rusiju.
"Čini se da Rusija danas čini tri bitne vrste zločina: agresivni rat, ratne zločine i genocid", primjećuje nevladina organizacija Američki institut za mir. Ukrajinci žele naglasiti da vode sasvim drugačiji rat.

"Ključno je da se Ukrajina bori u skladu s pravilima i da humanitarni zahtjevi u tom području budu zadovoljeni", rekao je Zelenski u kolovozu.

"Ratovanje prema pravilima je ključan ratni cilj"

To je ključan ratni cilj, napisao je umirovljeni australski general Mick Ryan: "Ratovanje prema pravilima igra veliku ulogu u isticanju legitimiteta za ukrajinsku državu i pomaže u dobivanju vojne, diplomatske, financijske i moralne potpore od drugih nacija. Ali također ima presudan utjecaj na vojnike.

Kada su vojnici dobro vođeni i etički se ponašaju u ratu, koliko god rat ponekad bio brutalan, to ih održava ljudima u najstrašnijim okolnostima, a također štiti njihove duše." To se događa na prvim linijama.

"Ukrajinske vojnike na osvojenim ruskim teritorijama ne zanima pljačka, Rusi su ukrali sve"

Vojnik Vitalij je iz Limana, grada u Donjeckoj regiji koji je okupirala Rusija u prvim danima invazije, a potom ga Ukrajina oslobodila u jesen 2022. Kad se vratio u svoj stan, bio je opljačkan. "Rusi su ukrali sve do čega su mogli doći", prisjetio se Vitalij. Iako je priznao da je ukrajinska vlast na osvojenim ruskim teritorijima i dalje kaotična, vojnike ne zanima pljačka.

"Njihove stvari za nas nemaju nikakvu vrijednost, tuđe su. Ali dopuštamo mještanima da uzmu nužne potrepštine iz lokalnih trgovina kada traže. Samo ih molimo da ostanu razumni i uzmu ono što im stvarno treba", rekao je Vitalij.

Ukrajinska vojska pomaže stanovnicima Kurska

Ukrajinska vojska u Kursku pomaže mještanima hranom, flaširanom vodom i lijekovima koje vojnici poput Vitalija obično donose sa svojih putovanja u ukrajinski grad Sumi. Na to ih obvezuje međunarodno pravo.

Okupacijske snage "poduzet će sve mjere u svojoj moći da uspostave i osiguraju, koliko god je to moguće, javni red i sigurnost", stoji u članku 43 Haškog pravilnika iz 1907. godine.

Ukrajina je uspostavila svoje vojno zapovjedništvo u Sudži, ali ostaje nejasno može li učinkovito obnašati upravljačke funkcije u regijama izvan grada, gdje su borbe česte i kontrola prelazi iz ruke u ruku protivnika.

"Teško je provjeriti uspostavu vlasti i sposobnost obavljanja funkcija održavanja jer nemamo provjerene podatke, osim za grad Sudžu, koji je pod kontrolom ukrajinske vojske, što dokazuju posjeti novinara", rekao je Jakovlev, odvjetnik za ljudska prava.

"Ljudi su vidjeli humani tretman ukrajinske vojske"

Ukrajinci rade na ponovnom uspostavljanju opskrbe vodom i već imaju liječnike koji rade u kontroliranim područjima, gdje još uvijek živi nekoliko stotina Rusa, rekao je za Politico Vadim Misnik, glasnogovornik zapovjedništva ukrajinske vojske Siversk, koje je odgovorno za operaciju Kursk. 

"Još uvijek nagađamo o koliko ljudi moramo brinuti. Mnogi od njih su se prvih dana skrivali od nas, ali kako su vidjeli humani tretman, sve više ih je počelo izlaziti i tražiti pomoć. Imamo posebne odrede koji im pomažu", dodao je Misnik.

"Radimo s lokalnim vlastima i partnerima kako bismo prilagodili potporu potrebama, dok nastavljamo dijalog s objema stranama kako bismo osigurali širi humanitarni pristup ljudima pogođenim neprijateljstvima i poštivanje međunarodnog humanitarnog prava, posebno u odnosu na ratne zarobljenike", rekao je Pat Griffiths, glasnogovornik Crvenog križa u Ukrajini.

"Lokalno stanovništvo stalno pita zašto ih njihova vojska tako bombardira"

Više od 130.000 stanovnika evakuirano je iz regije Kursk, dok je 20.000 ostalo, rekao je Aleksej Smirnov, ruski vršitelj dužnosti guvernera regije Kursk. Opasnost od ostanka postaje sve očiglednija kako Rusija počinje napadati Sudžu.

"Lokalno stanovništvo stalno pita zašto ih njihova vojska tako bombardira", rekao je Misnik, dodajući da im Ukrajinci tada pokazuju fotografije ukrajinskih gradova poput Avdijivke, pretvorenih u pustoš ruskim napadima, objašnjavajući da je to glavna oslobodilačka taktika Kremlja.

"Kao stanovnik Donjecka, sretan sam što je rat konačno došao u Rusiju", rekao je Vitalij.