UHLJEBARIJ Bogatstvo šefova Apisa: Vila bez dozvole, hrpa stanova, milijunske štednje
INDEX ISTRAGE pokrenule su Uhljebarij, registar sisača javnog novca. Novinari Index Istraga mjesecima su istraživali imovinu i financije vodećih ljudi državnih tvrtki. Rezultate ćemo objavljivati u nastavcima u Uhljebariju. Riječ Uhljebarij označava hrvatski sustav u kojem se novac poreznih obveznika u javnom i državnom sektoru troši na mahom nesposobne, nerijetko i korumpirane ljude, čvrsto povezane s vladajućim strankama.
To ne znači da su svi zaposleni u javnom i državnom sektoru uhljebi, baš kao što to nisu ni svi direktori i članovi uprava državnih kompanija koje smo istraživali zadnjih nekoliko mjeseci.
No, čelnici državnih firmi su ključan dio sustava koji našim novcem bogato nagrađuje nesposobnost, nerad i neučinkovitost u zamjenu za slijepu poslušnost vladajućoj partiji, zbog čega zaslužuju da se njihova imovina i financije detaljno propitaju.
U Uhljebariju Index Istraga razotkrivamo netransparentnost u trošenju javnog novca, nepotizam i namještene natječaje. Otkrivamo previsoka primanja, sumnjivu imovinu i političku umreženost sisača javnog novca. Kopat ćemo i razotkrivati jednog po jednog.
> Imate li korisne informacije za Index Istrage? Pošaljite nam ih na mail info@istrage.hr. Garantiramo anonimnost.
U drugom članku objavljujemo što su Index Istrage otkrile o čelnim ljudima Apisa i tvrtke Autocesta Rijeka - Zagreb. U prvom smo članku objavili što su Index Istrage otkrile o čelnim ljudima Zračne luke Split, Plinacroa te tvrtke Odašiljači i veze.
TVRTKA: APIS IT
Vlasništvo nad tvrtkom Apis IT dijele Grad Zagreb i država. Tvrtka je godinama na udaru kritike, a javno se prozivala da HDZ-u i SDP-u služi za uhljebljivanje partijskih kadrova. Isto tako o Apisu se govori kao o loše organiziranoj, katastrofalno upravljanoj, neučinkovitoj i tržišno nekonkurentnoj tvrtki. Prošle godine dosta se govorilo i o tome da bi država mogla otkupiti vlasnički udio u toj tvrtki od Grada Zagreba, no to se nije dogodilo.
U 2019. godini prijavili su ukupne prihode od 278 milijuna kuna, a prema podacima iz Državne riznice u toj, 2019. godini Apisu je od strane raznih ministarstava isplaćeno 297.7 milijuna kuna, najviše iz Ministarstva financija i to 245.9 milijuna kuna. Razlika je zbog toga jer im je isplaćen iznos koji uključuje PDV, dok se s druge strane iznos PDV-a ne pribraja prihodu. Te godine imali su dobit od 12 milijuna kuna. Prema poslovnim podacima, zapošljavaju više od 400 ljudi, a prosječna plaća u 2019. godini iznosila je 10.208 kuna. Na čelu Apis IT-ja je Saša Bilić, član HDZ-a, kao predsjednik Uprave, a članovi Uprave su još Vlado Rendulić i Ivana Gudelj Tičak, s plaćama preko 20 tisuća kuna neto, koje su se proteklih godina povećale.
Zanimalo nas je kako je došlo do povećanja plaće.
"Kako je osnovna mjesečna plaća članova Uprave određena u korelaciji s prosječnom mjesečnom neto plaćom isplaćenom po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, do povećanja plaća došlo je zbog usklađivanja koje se provodi na godišnjoj razini. Plaća članova Uprave iznosi 3.2 prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj za mjesec travanj u tekućoj godini (prema objavi Državnog zavoda za statistiku) uz dodatak za minuli rad. Neto iznosi plaća za predsjednika i članove Uprave: 23.627,30 (Saša Bilić), 23.945,15 (Vlado Rendulić) i 23.203,50 kn (Ivana Gudelj Tičak)", stoji u odgovoru Apisa.
Tek za usporedbu, Rendulić je 2017. godine također imao plaću od 18 tisuća kuna, dok je Gudelj Tičak u 2018. godini, kada je izabrana u upravu, imala plaću malo veću od 20 tisuća kuna.
Menadžerski dodaci za dobar posao s državom
No, to nije sve. Članovi uprave imaju pravo i na menadžerske dodatke. Biliću je Apis isplatio 129.887,76 kuna, Renduliću je isplaćeno 197.839,95, a Gudelj Tičak dobila je dodatnih 80 tisuća kuna. Iz Apisa nam objašnjavaju kako je riječ o odluci Nadzornog odbora, odnosno nagradi za dobar rad.
"Riječ je o varijabilnom dijelu plaće koji je članovima Uprave isplaćen 2019. godine u skladu s odredbama menadžerskog ugovora i temeljem odluke Nadzornog odbora za poslovne rezultate u 2017. i 2018. godini", kažu nam iz Apisa uz dodatak da u prošloj 2020. godini nije isplaćivana nagrada.
Nisu im bile dosta visoke plaće i menadžerski dodaci
Valja naglasiti da je Povjerenstvo za sukob interesa krajem prošle godine, negdje u vrijeme kada smo i započeli istraživanje državnih tvrtki, protiv tri člana Uprave Apisa pokrenulo postupak. Naime, osim nagrade za "dobar rad", članovi uprave primali su još i božićnice, regres, darove za dijete, naknade za Uskrs te jubilarne naknade, na što nemaju pravo.
"Primici - po osnovi nagrada za radne rezultate, božićnice, regresa, dara za dijete i naknade za Uskrs, isplaćeni dužnosnicima od trgovačkog društva Apis IT d.o.o., u kojem obnašaju dužnosti te za obnašanje dužnosti primaju plaću, predstavljaju dodatne naknade za poslove obnašanja javnih dužnosti, koje su zabranjene člankom 7", stoji u odluci o pokretanju postupka.
Postupak još uvijek nije dovršen.
Saša Bilić, predsjednik Uprave
Upisao se u HDZ 2016. godine i onda je krenulo
Saša Bilić u Apis IT došao je iz T-coma, odnosno HT-a gdje je bio zaposlen od 2005. godine. U njegovoj biografiji ključna je bila 2016. godina. Naime, te će se godine upisati u HDZ, dobiti menadžersku poziciju u HT-u te ući u izborni tim Drage Prgometa u utrci za zagrebačkog gradonačelnika.
Da je u kojem slučaju HDZ-ovac Prgomet postao gradonačelnik, Bilić je trebao biti zadužen za digitalizaciju u Gradu Zagrebu. No, izborna pobjeda se nije dogodila, no jest Apis, jer će ga vlada, sljedeće 2017. godine, imenovati na mjesto predsjednika Uprave.
Plaća veća za pet tisuća kuna
Bilić je na početku mandata prijavio plaću od 18 tisuća kuna, no ona sada iznosi više od 23 tisuće kuna.
Četiri stana, poslovni prostor, vikendica
Kako smo istražili, Bilić posjeduje četiri stana, poslovni prostor te vikendicu.
Stan u Vrapču od 105 kvadrata procijenio je na gotovo dva milijuna kuna. Kupio ga je sa suprugom koja radi u Zagrebačkoj banci. Stan je kupljen još 2006. godine. Iz tog vremena vidljiv je kredit od 110 tisuća eura, odnosno zabilježba Zagrebačke banke koja je brisana u kolovozu 2012. godine, što znači da je kredit isplaćen u šest godina.
Tu je još jedan stan i to također u Vrapču, od 54 kvadrata, čija je vrijednost procijenjena na malo više od 600 tisuća kuna, koji je kupljen još 1998. godine, a vlasništvo upisano 2005. godine. Iako u imovinskoj kartici stoji kako je taj stan kupljen kreditom, nikada nije imao zabilježbu kredita.
Treći stan također je u Zagrebu, u predjelu Klara, ima 50-ak kvadrata, a procijenjen je na 413 tisuća kuna. Četvrti stan u centru Zagreba od 53.15 kvadrata procijenjen je na 530 tisuća kuna. Stan je u suvlasništvu te je dobiven temeljem darovnog ugovora. Bilić posjeduje i poslovni prostor u Vrapču od 50 kvadrata procijenjen na 740 tisuća kuna.
Dosmrtno uzdržavanje
Tu je i vikendica kraj Jastrebarskog u mjestu Lijevo Sredičko sa zemljištem od 1194 kvadratna metra procijenjena na 250 tisuća kuna. Zemljište i kuću dobio je temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Od početka mandata do danas Bilić nije podizao kredit niti plaća rate kredita.
Tu je i štednja i to od 1.300.000 u kunama, 115.000 u eurima te 23.000 u američkim dolarima.
Vlado Rendulić, član Uprave
Rendulić primao dvije plaće pa dobio nogu iz MORH-a
Drugi član Uprave je Vlado Rendulić, bivše vojno lice koji je javnosti poznat po više afera. Naime, prije deset godina za Rendulića se pisalo da je kao član Uprave državnog Pletera primao mjesečnu plaću od oko 12 tisuća kuna te da je koristio kako službenu karticu MORH-a, tako i službeno vozilo.
U isto ga je vrijeme kao člana tima generala Mladena Markača kojem se sudilo u Haagu plaćalo Ministarstvo pravosuđa temeljem ugovora o djelu. Rendulić je tako primao dvije plaće, s tim da je druga plaća kao koordinatora obrane generala Markača u Haagu iznosila oko 30.000 kuna neto.
Kako je do toga uopće došlo?
Rendulić je u tim generala Markača ušao kao tadašnji zaposlenik vojne tajne službe i to još 2005. godine, no nakon intervencije iz Haaga morao je odlučiti hoće li biti aktivni djelatnik MORH-a ili u odvjetničkom timu.
Rendulić je iz MORH-a izašao 2009. godine, a vratio se u MORH, odnosno u državnu tvrtku Pleter, dvije godine kasnije kada je proces Markaču u Haagu bio pri kraju. Navodno je tvrdio da mu hitno treba posao, a kako je tada pisao Jutarnji list, za Rendulića je navodno intervenirao Branko Bačić iz HDZ-a. No, Rendulić je Ministarstvu obrane tada, 2011. godine, zaboravio napomenuti da još uvijek prima plaću kao član Markačeva tima.
Nakon što je priču o Renduliću objavio Jutarnji list, iz Uprave Pletera smijenio ga je tadašnji ministar obrane Ante Kotromanović. Mnogi su tada bili uvjereni da je Rendulićeva karijera u državnim tvrtkama gotova.
Klemmov partner u poslu sa Slovencima
Dvije godine kasnije, 2013. godine postaje partner Josipu Klemmu u tek osnovanoj tvrtki Keter i partneri koja je trebala osigurati posao za slovensku investicijsku grupu koja je u Hrvatskoj htjela graditi biopostrojenje za proizvodnju električne energije. No to se nije dogodilo.
Na iznenađenje mnogih, Rendulić, koji inače ima diplomu novinara temeljem doškolovanja, u državnu IT tvrtku Apis ulazi krajem 2014. godine i to u Odjel poslovne sigurnosti gdje će vrlo brzo postati direktor. Vlada ga je na kraju, bez natječaja postavila u Upravu Apisa 2017. godine.
Rendulić ima plaću gotovo 24 tisuće kuna, njegova supruga zaposlena je na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu od 2008. godine te njena plaća iznosi gotovo 15 tisuća kuna. Posjeduje stan od 50 kvadrata u Šestinama te građevinsko zemljište u Starigrad Paklenici od 460 kvadrata, procijenjeno na 225 tisuća kuna, koje je kupljeno još 2005. godine.
Vila bez papira
Na koncu tu je i kuća u Zagrebu, u Gornjoj Kustošiji (katastarski spada u Gornje Vrapče) koju je procijenio na 1.8 milijuna kuna. Prijavljena površina u imovinskoj kartici praktički do jučer je bila 215 kvadrata.
S obzirom na to da se radi o vili kao i da je iz zemljišnog izvatka razvidno kako je riječ o ukupno 539 kvadrata, zanimalo nas je kako je došlo do razlike u kvadraturi i kako je utvrđena vrijednost od (samo) 1.831.000 kuna?
"Riječ je o novoizgrađenoj kući, u tijeku uknjižbe koja se nalazi na građevinskoj čestici veličine 539 m2. Vrijednost je utvrđena od strane ovlaštenog sudskog vještaka za potrebe upisa bankovne hipoteke s osnove stambenog kredita", stoji u službenom odgovoru iz Apisa.
U zemljišniku stoji kako su ondje kuća od pedeset kvadrata te dvorište od 489 kvadrata, što znači da još ne postoje sve dozvole za taj objekt. Također, vidljiva je zabilježba još iz 2007. godine u kojoj stoji da za kuću izgrađenu na toj parceli nisu priložene građevna i uporabna dozvola.
Spomenimo i kako je tek nakon našeg upita Rendulić u imovinsku karticu ubacio točan iznos površine čestice na kojoj je izgradio vilu.
Nedavno je kupio i luksuzni Lexus NX
Kada je nakon naših upita unosio izmjene u svoju imovinsku karticu, Rendulić je umjesto Nissana x Traila (koji je prije mjesec dana bio parkiran ispred njegove vile i koji, kako smo provjerili, još uvijek glasi na njega, no možda je u tijeku postupak prebacivanja vlasništva), upisao Lexus NX 2015. godište za kojega navodi da je vrijedan 105.000 kuna (novi košta od 380 do 520 tisuća kuna). Kako smo provjerili po oglasnicima, cijena vozila 2015. godišta je oko 20-ak tisuća eura.
Poslovanje s bankama
Na velebnoj Rendulićevoj vili stajale su dvije zabilježbe kredita koje su kasnije brisane. Prvi je Privredne banke iz 2012. godine od 69 tisuća eura koji je brisan 2016. godine. Drugi kredit je također Privredne banke iz 2014. godine na 100 tisuća eura, a koji je također brisan, kao i prvi kredit, 2016. godine.
Na kraju postoji i treći, još uvijek aktivni kredit OTP banke iz srpnja 2016. godine na 853 tisuće kuna, a mjesečna rata iznosi gotovo pet tisuća kuna.
Osim tog kredita, Rendulići imaju još dva aktivna kredita OTP banke. Prvi je iz 2015. godine od 180 tisuća kuna s ratom malo većom od 2 tisuće kuna, a treći je iz 2017. godine i to na 43 tisuće eura. U imovinskoj kartici Rendulići nisu prijavili štednju.
Ivana Gudelj Tičak, članica Uprave
Ušla u Apis pa kupila novogradnju na Srebrnjaku od 2.1 milijun kuna
Treći član Uprave Apisa je Ivana Gudelj Tičak, a koja je postala članica Uprave Apisa u siječnju 2018. godine i to nakon što je Ministarstvo državne imovine, kojim je upravljao Goran Marić raspisalo natječaj za treće mjesto u Upravi Apisa.
Gudelj Tičak prije Apisa bila je voditelj kupaca njemačke Lectre u Hrvatskoj. Riječ je o velikoj međunarodnoj tvrtki koja je u Hrvatskoj registrirana za proizvodnju strojeva za industriju tekstila, odjeće i kože, a djeluju na istoj adresi kao i Msan i KING ICT.
Gudelj Tičak od nekretnina ima manji dio velike kuće u Rogoznici od gotovo 500 kvadrata, a koju je naslijedila te stan u Zagrebu od 146 kvadrata koji je procijenila na više od 2.1 milijun kuna. Stan se nalazi na Srebrnjaku, a kupljen je u ožujku prošle godine i riječ je o luksuznoj novogradnji.
Za taj stan podignut je kredit kod Erste banke u vrijednosti od 278 tisuća eura, a mjesečna rata je veća od 10 tisuća kuna. U kolovozu prošle godine uzela je i kredit od 297 tisuća kuna, s mjesečnom ratom od 1325 kuna. To znači da na kredite Gudelj Tičak troši gotovo polovicu svoju plaće koja iznosi 23 tisuće kuna.
TVRTKA: AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
Tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb od ove godine pripojena je HAC-u, a u vrijeme našeg istraživanja koje je bilo krajem prošle godine, na čelu te tvrtke bio je Miro Škrgatić, a član uprave bio je Tomislav Tkalčić. Poslali smo upit Upravi HAC-a jesu li Škrgatić i Tkalčić prebačeni u njihovu tvrtku te ako jesu, na kojim su pozicijama.
"Društvo Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. je s danom 31. prosinca 2020. godine pripojeno Hrvatskim autocestama d.o.o. te su sukladno tome predsjedniku i članu Uprave ARZ-a ponuđeni novi ugovori o radu prema potrebama posla i njihovim kvalifikacijama te profesionalnom iskustvu. Bivši predsjednik Uprave ARZ-a Miro Škrgatić obavlja poslove radnog mjesta savjetnika Uprave do 30. travnja 2022. godine, dok bivši član Uprave Tomislav Tkalčić obavlja poslove radnog mjesta voditelja projektiranja. Plaća za navedena radna mjesta obračunava se kao i ostalim radnicima sukladno Pravilniku o plaćama", odgovorili su nam.
Miro Škrgatić, ranije predsjednik Uprave
Cijeli poslovni vijek uz politiku
Škrgatić je član HDZ-a i diplomirani inženjer arhitekture. Gotovo cijeli njegov radni vijek vezan je uz politiku. Od 1996. godine je u gradskom poglavarstvu Grada Karlovca i bio je tamo sve do 2002. godine kada postaje županijski pročelnik za obnovu i razvoj. Ondje je bio sve do 2005. godine kada postaje karlovački gradonačelnik. Na toj poziciji bio je dvije godine. Naime, Škrgatić je podnio ostavku nakon afere oko imenovanja ravnateljice Gradske knjižnice. Radilo se o unutarstranačkom sukobu HDZ-a, no Škrgatić je sklonjen u vladu. Naime, 2007. godine, nakon ostavke, postaje pomoćnik ministra u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.
Nisu htjeli priznati da im direktor prima višu plaću
Godinu kasnije, 2008. godine imenovan je na funkciju člana Uprave Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. Dvije godine kasnije postaje predsjednik Uprave Autoceste Rijeka-Zagreb d.d., a od 2012. godine u Autocesti Rijeka-Zagreb d.d. obavljao je savjetničke pa direktorske, odnosno rukovodeće poslove iz područja gospodarenja autocestom. Opet 2016. ulazi u visoku politiku kao zamjenik ministra mora, prometa i infrastrukture da bi se godinu kasnije, 2017. godine, ponovno vratio u tvrtku Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. na mjesto direktora Tehničkog sektora i EU. U travnju 2018. godine ponovno je imenovan predsjednikom Uprave Autoceste Rijeka-Zagreb d.d.
U vrijeme kada smo radili istraživanje Škrgatić je imao prijavljenu plaću od 18.924,80 kuna, no znali smo da je njegova plaća puno veća. Stoga smo mu u studenom prošle godine postavili upravo pitanje koliko iznosi njegova plaća kao šefa ARZ-a.
"Plaća člana Uprave određuje se množenjem osnovice u iznosu od 3,0 prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj za mjesec travanj u tekućoj godini koju je objavio Državni zavod za statistiku, tako da se tako određena plaća primjenjuje od prvog dana u mjesecu koji slijedi iza dana objave Državnog zavoda za statistiku", rekli su nam tada bez da su precizirali o kojoj se plaći radi. No, nakon našeg upita iznos plaće je promijenjen u imovinskoj kartici te je Škrgatićeva posljednja prijavljena plaća na tom mjestu iznosila 21.190 kuna.
Više od pola milijuna kuna u štednji
Škrgatićeva imovinska kartica je "skromna". Tako je prijavio stan u Karlovcu od 83 kvadrata koji je procijenio na 600 tisuća kuna te dvije garaže. Sve nekretnine je naslijedio. U Pakoštanima ima apartman od 53 kvadrata koji je procijenio na 720 tisuća kuna. Do te nekretnine došao je prodajom imovine. Tu je još i građevinsko zemljište u Karlovcu na atraktivnoj lokaciji u Marmontovoj aleji. Iako smo bili uvjereni da se gradi na njegovoj parceli te da su ondje "niknuli" temelji, odgovorili su nam iz ARZ-a kako smo u zabludi te da se ne radi o parceli njihova šefa te da on nije započeo nikakvu gradnju.
Škrgatić na svojoj imovini nema kreditne obaveze. On i supruga, koja inače radi u Županijskoj upravi za ceste u Karlovcu na plaći od 10 tisuća kuna, imaju dva automobila i to BMW 520d iz 2011. te noviju Ford Fiestu iz 2016. godine.
Škrgatići, čini se, štede, a ušteđevina im je veća od pola milijuna kuna. Samo u posljednje dvije godine povećali su svoju štednju za 30 tisuća eura. Od ušteđevine tu su 21 tisuća švicarskih franaka te 144 tisuće norveških kruna, što je negdje oko 260 tisuća kuna. Valja tome dodati i prijavljenih 41 tisuću eura ušteđevine.
Tomislav Tkalčić, ranije član uprave
Bogato iskustvo u tri propale tvrtke
Tomislav Tkalčić drugi je član uprave koji je postavljen u srpnju 2018. godine. Ministarstvo državne imovine formalno je raspisalo natječaj, no znalo je da će Tkalčić iz Varaždina, bivši zaposlenik Conninga Radimira Čačića koji vodi Reformiste i koalicijski je partner Plenkovićeva HDZ-a, zasjesti na tu poziciju.
"Tomislav Tkalčić diplomirani je inženjer strojarstva s bogatim iskustvom rada na brojnim projektima u graditeljstvu koji su obuhvaćali stambeno-poslovne, industrijske, turističke, sportske, infrastrukturne i javne građevine, s naglaskom na Zračnu luku "Franjo Tuđman", kao i Izgradnju zamjenske građevine Hotela Park 5* u Rovinju kao strateškog investicijskog projekta Republike Hrvatske", stoji u službenoj biografiji ovog sada već bivšeg člana uprave ARZ-a.
Tkalčić je bio zaposlenik Conning grupe Radimira Čačića i to od 1994. do 2012. godine. Od 2012. godine član je uprave Conninga, a sljedeće godine postaje direktor Coning-Inga te tvrtke Connecto projekt. Zaposlenicima Conninga je nuđeno da potpišu sporazumni prekid radnog odnosa te pređu u Connecto projekt, no većina ih to nije htjela jer su se tada bojali kako se neće moći naplatiti od Coninga koji je zapao u financijske poteškoće. Smatra se da je prikriveni vlasnik tih tvrtki bio upravo Čačić.
Sve tri tvrtke danas su ili brisane ili u stečaju.
Prije ARZ-a radio kod Štromara
Prije nego što će Tkalčić ući u ARZ bio je zaposlenik PDM Savjetovanja i to od 2016. godine. To je tvrtka Predraga Štromara, bivšeg čelnika HNS-a i bivšeg ministra graditeljstva u vladi Andreja Plenkovića.
Tkalčić je krajem prošle godine prijavio plaću od gotovo 20 tisuća kuna kao član uprave ARZ-a. Supruga je zaposlenica tvrtke Varkom koja se nalazi u većinskom vlasništvu Grada Varaždina s plaćom malo većom od 9 tisuća kuna.
Apartman od 173 kvadrata
Tkalčić posjeduje stan u Zagrebu od 83 kvadrata koji je procijenio na gotovo milijun kuna, tu je apartman u Diklu od 173 kvadrata, procijenjen na 685 tisuća kuna. Zanimljivo je kako je u imovinskoj kartici, na početku našeg istraživanja stajalo kako ima 53 kvadrata, no nedavno je promijenjena kvadratura na 173 kvadrata. Procijenjena vrijednost ostala je ista. Tkalčić u Varaždinu ima kuću s okućnicom procijenjenu na 1.1 milijun kuna, a kuća ima 244 kvadrata.
Tkalčić je u imovinskoj kartici prijavio dva automobila i jedan motocikl te štednju od 810 tisuća kuna sa suprugom te vlastitu štednju od 80 tisuća kuna. Nema kredita.
...
Istraživačko novinarstvo je najskuplje i potpuno financijski neisplativo novinarstvo. Ako vam je stalo do borbe protiv korupcije, podržite Uhljebarij Index Istraga donacijom. Sav novac prikupljen kroz Index Istrage bit će utrošen jedino i isključivo na najbolje istraživačke novinare i 100% neovisno, odvažno istraživačko novinarstvo. Opširnije: https://www.istrage.hr/doniraj
Istraživačko novinarstvo je najskuplje i potpuno financijski neisplativo novinarstvo. Ako vam je stalo do borbe protiv korupcije, podržite Uhljebarij Index Istraga donacijom. Sav novac prikupljen kroz Index Istrage bit će utrošen jedino i isključivo na najbolje istraživačke novinare i 100% neovisno, odvažno istraživačko novinarstvo.
Opširnije: https://www.istrage.hr/doniraj
***
Primajte najnovija otkrića i ekskluzive Index Istraga direktno na mail čim se dogode. Pretplatite se na Index Newsletter.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati