PRIJE nekoliko nekoliko dana u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi dogodio se incident. Učenik viših razreda donio je plinski pištolj i pod odmorom ga pokazivao drugim učenicima. Navodno je riječ o izazovu s s TikToka u kojem se potiče djecu da donesu najčudniju stvar u školu i pritom snimaju reakcije svojih prijatelja.

Sve je potvrdio i ravnatelj škole. "Oduzeli smo taj plinski pištolj, kontaktirali s policijom, policija je vrlo brzo bila tamo. Napravili smo sve potrebne procedure toga dana, a i nastavili smo idući dan. Puno smo razgovarali s učenicima, puno smo razgovarali s roditeljima, i međusobno", govori za HRT Mario Keča, ravnatelj OŠ Ksavera Šandora Gjalskog.

Dječak je odmah udaljen s nastave, a u školu je pozvana njegova majka. O incidentu se oglasila i policija.

"Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja protiv maloljetnika bit će podnesen optužni prijedlog redovitim putem zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana uz obavijest nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad", stoji u priopćenju Policijske uprave zagrebačke.

Stručnjaci: Djeca i mladi nemaju svijest o težini tih posljedica

Izazovi na društvenim mrežama sve su opasniji.

"Djeca i mladi ne razumiju i nemaju svijest o težini tih posljedica, nego se u njih upuštaju ponajprije zbog svoje potrebe za osjećajem pripadnosti, za osjećajem prihvaćenosti među vršnjačkom skupinom", govori Tea Čičić, socijalna radnica iz Centra za sigurniji internet.

"U tim je izazovima primamljivo da će se oni istaknuti najviše od svoje generacije, da će biti lideri, da će biti influenceri, da će im se sredina diviti. Taj problem dolazi od nedostatka pažnje ondje gdje bi je trebali imati", kaže Marko Gulan, stručnjak za kibernetiku.

I to je tek jedna od zamki izazova na društvenim mrežama, ističu stručnjaci. "U današnje vrijeme puno veći utjecaj na mlade imaju njihovi vršnjaci, društvene mreže i internet. Ako tu nema stručne osobe ili roditelja kao ključne uloge, učenici, nažalost, preuzimaju rizična ponašanja", ističe Tjaša Juraković Antolić, pedagoginja iz OŠ Središće.

"S djecom treba razgovarati"

Da bi se to izbjeglo, upozoravaju stručnjaci, s djecom je nužno što češće razgovarati o digitalnom svijetu.

"Važno je na početku pristupiti dosta otvoreno, transparentno, jasno objasniti djetetu što je to točno što nas brine, ali i pitati dijete što je to ono što ono voli na tim društvenim mrežama", govori Tea Čičić.

"Veliki problem je ta liberalizacija u kojoj se zapravo djeci daje ta sloboda, djeca će to bolje od nas. Djeca možda hoće bolje tehnologiju poznati, ali neće bolje od nas razumjeti što je problem i što je opasnost za njih, kaže Marko Gulan.