TRI UČENICE srednjih škola koje su uključene u Mrežu mladih savjetnika (MMS) pravobraniteljice za djecu danas su u ime svih učenika uputile poruku ministrici obrazovanja Blaženki Divjak kakvu točno žele reformu obrazovanja.

"Učiti za život, a ne za ocjene, manje nastavnog gradiva, manje obaveznih, a više izbornih predmeta, omogućiti izbor broja sati pojedinih nastavnih predmeta, u srednjoj školi prilagoditi programe tako da se učenicima olakša promjena struke, poboljšati provođenje učeničke prakse, izbaciti junk food iz školske prehrane i smanjiti domaće zadaće", samo su neki od zahtjeva učenika koji žele promjene u postojećem sustavu obrazovanja.

MMS (stalno savjetodavno tijelo pravobraniteljice za djecu koje čini 20 djece iz cijele Hrvatske u dobi od 12 do 18 godina) je tijekom prošle školske godine raspravljao o problemima s kojima se suočavaju učenici u osnovnoj i srednjoj školi kao i o kurikularnoj reformi koja je ova nastavne škole krenula u pojedinim školama. Na temelju rasprave donijeli su prijedloge i preporuke o promjenama za koje vjeruju da mogu poboljšati obrazovanje i položaj djece u školi.

"Nismo strojevi za učenje"

Učenica 4. razreda 7. gimnazije u Zagrebu Lana Miličević danas je sa svojim kolegama iz MMS-a u prostorijama dječje pravobraniteljice Helence Pirnat Dragičević predstavila kakve promjene učenici žele u školama.

"Želimo učiti za život, a ne za ocjenu. U školi učimo mnogo toga što nema praktičnu primjenu, a ne dobivamo niz važnih životnih znanja (npr. o snalaženju u kriznim situacijama, financijskoj pismenosti, domaćinstvu itd.). Najčešće učimo mnoštvo činjenica, a ne i o primjeni znanja u životu. Imamo previše nastavnih predmeta i svima se trebamo posvetiti kako bismo dobili što više ocjene jer su one presudne za nastavak školovanja - tako se ne možemo posvetiti detaljnijem proučavanju područja koja nas više zanimaju. Zapostavljena je i odgojna uloga škole. Škola treba uzeti u obzir kvalitetu života učenika kao djeteta u cjelini i ne promatrati ga kao stroj za učenje i polaganje ispita", rekla je Lana.

Uz to, kaže, učenici žele da se reducira nastavno gradivo.

"Učimo previše definicija i previše teorije, očekuje se da jako puno toga zapamtimo. Osim što je preopširno, nastavno gradivo različitih predmeta nije međusobno usklađeno pa je otežano povezivanje sadržaja među nastavnim predmetima. Lakše nam je učiti ako se povezuju sadržaji, na primjer, hrvatskog jezika, povijesti i zemljopisa, hrvatskog i stranog jezika itd. U osnovnoj školi treba ujednačiti opterećenje gradivom po razredima jer je sada izrazito neujednačeno", rekla je Lana.

Žele više izbornih, a manje obaveznih predmeta

Jednako tako, želja učenika je da se smanji broj obveznih predmeta, a poveća broj izbornih.

"Treba povećati mogućnost izbornosti predmeta, pogotovo u višim razredima osnovne škole, kako bismo se mogli više baviti predmetima koji nas zanimaju i koji su nam važni za nastavak školovanja. Izbornost je još važnija u srednjoj školi u kojoj bi dio programa trebao biti obvezan za sve, a veći broj predmeta trebao bi biti ponuđen učenicima na izbor. U mojoj srednjoj školi imamo 14 obveznih predmeta i svaki profesor očekuje da iz njegovog predmeta budemo najbolji.

Trebalo bi omogućiti da u pojedinim predmetima učenici sami biraju veći ili manji opseg sati, a takvu mogućnost povećati u srednjoj školi. Treba povećati mogućnost izbornosti u tjelesno-zdravstvenoj kulturi i omogućiti učenicima izbor sporta koji im najviše odgovara i kojim će se rado baviti jer cilj je da se više krećemo i steknemo navike bavljenja rekreacijom i sportom.

U srednjoj školi prilagoditi programe tako da se olakša promjena struke ili usmjerenja tijekom školovanja te poboljšavati i nadzirati provođenje učeničke prakse (u srednjoj školi). Važno je da učenička praksa bude u funkciji pripreme za buduće zanimanje, da se zaštiti sigurnost učenika i spriječi se njihovo iskorištavanje. Rad na praksi treba biti pravično plaćen", istaknula je Lana.

Žele više učiti u školi da ne moraju kući

Učenica 3. razreda 18. gimnazije Karla Škrlec navela je kako žele kvalitetne nastavnike koji primjenjuju suvremene metode poučavanja i omogućuju im da uče kroz primjere. Učenici, kaže, žele više naučiti na samoj nastavi u školi, a ne da moraju još puno učiti i kući.

Ističe kako bi bilo dobro da u školu dolaze i drugi stručnjaci (na primjer, sa sveučilišta) koji bi poticali učenike za pojedina predmetna područja i radili s darovitima.

"Učenje uz primjere iz života bolje je jer je zanimljivije i pokazuje kako se neko znanje primjenjuje u životu pa tako razumijemo zašto nešto učimo. Važan je aktivni pristup nastavnika, ulaganje napora u to da učenici stvarno razumiju što im govori. I više praktičnog rada za učenike jer tako lakše pamtimo. U nastavi nedostaje rasprava s učenicima, zaboravlja se da je važno da razmišljamo, da kažemo svoje mišljenje i da sami dođemo do zaključaka. Sada učenici uglavnom samo slušaju učiteljeve stavove. Važno je da nastavnici primjenjuju više različitih pristupa u poučavanju, a ne samo jedan, jer su učenici različiti i svatko od njih uči na drukčiji način. Redovitom izmjenom pristupa učitelj može pomoći da prepoznamo na koji način najuspješnije učimo", rekla je Karla.

Isto tako učenici, kaže, žele manje domaćih zadaća jer navode kako imaju dosta izvanškolskih obveza pa tako neki pohađaju i glazbenu školu ili se intenzivno bave sportom pa su im zadaće veliko opterećenje.

"U svim školama petice ne vrijede jednako"

Smatra i kako se treba više posvetiti učenicima s teškoćama u razvoju, osigurati im prijevoz u školu i svu drugu podršku, pogotovo ako roditelji nemaju dovoljno sredstava. Uz to, škola, kaže, treba pomoći razvoju potencijala darovite djece, ali i voditi računa o cjelovitom razvoju djetetove osobnosti.

Učenica 1. razreda 2. gimnazije Stela Tonner istaknula je kako u raznim školama ne vrijede sve petice jednako.

"To stvara probleme i nepravde prilikom upisa u srednju školu. U školama sa zahtjevnijim profesorima četvorka ne znači nužno manje znanja, ali može učeniku onemogućiti upis u željenu srednju školu.  Trebamo i ravnomjerno rasporediti ispitivanje i testiranje tijekom godine jer pred kraj polugodišta ili godine imamo testove skoro svaki dan pa smo već ludi od učenja. Prije velikih ispita/testova treba osigurati više sati ponavljanja gradiva (npr. iz matematike)", rekla je Stela.

Smatra i kako je nasumično ispitivanje iz e-dnevnika nepravedno jer se neke učenike ispituju mnogo češće nego druge i to dovodi do neravnomjernog broja ocjena. Uz to, kaže, kako u svim školama treba organizirati dopunsku i dodatnu nastavu te da je potrebno nagraditi trud učenika i dodatno zalaganje, pogotovo ako idu na natjecanja.

Učenici žele više doznati o raznim zanimanjima

Navodi i kako učenici smatraju da ocjenu iz zalaganja ne bi trebalo koristiti kao način kažnjavanja učenika te zaključuje kako je potrebno više razumijevanja za učenike.

"Nastavnici trebaju razumjeti da različiti učenici uče i pamte na različite načine i uvažiti to prilikom ocjenjivanja. Netko bolje govori, netko bolje napiše, a netko bolje nacrta – svakom učeniku treba dati priliku da pokaže što može, a u ocjenjivanju treba uzeti u obzir više elemenata. Neki učenici zbog stresa na ispitima pokazuju lošije rezultate od stvarnoga znanja, a škola bi im trebala osigurati podršku da se oslobode straha i da se nauče nositi sa stresom i tremom", kaže srednjoškolka Stela.

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević istaknula je pak još neke od prijedloga učenika, kao što je profesionalno informiranje.

"Učenici žele u školi doznati više o različitim zanimanjima. Smatraju kako u škole treba dovesti stručnjake sa sveučilišta i uspješne poslovne ljude iz raznih područja koji bi im govorili o različitim strukama – učenici smatraju da bi im to pomoglo da upoznaju razne struke i da shvate čime se žele baviti i koju školu trebaju odabrati.

Učenici smatraju da je važno da u školi mogu bez straha izraziti svoje mišljenje i obratiti se nastavniku ili stručnoj službi škole za pomoć ili podršku. Žele i zdraviju prehranu i da se iz školskih menija izbaci junk food. Žele i veći broj stipendija te da se uvede kraći školski praznici tijekom školske godine", navela je preporuke učenika pravobraniteljica za djecu koja kaže da ovo nije kritika ministrici, nego upute kako da se reforma što bolje provede u školama i što bi sve ona trebala uključivati.