U ZAGREBU je prije desetak danas preminuo 13-godišnji dječak. Dječak je tog dana išao s prijateljima u kino, nakon čega su se utrkivali oko zgrade u kojoj stanuju, da bi se dječak u jednom trenutku samo srušio. Hitna pomoć odvezla ga je na Rebro, gdje su ga bezuspješno nastojali spasiti, javlja Večernji list.

Ultrazvuk srca pokazao je neprepoznatu miokardiopatiju, oštećenje srčanog mišića. 

Dječak je u kinu navodno popio veću količinu energetskog napitka. Kako se neslužbeno doznaje, nije sa sigurnošću moguće utvrditi je li velika količina kofeina i taurina iz pića uzrokovala smrt. 

"Općenito govoreći, osim šećera koji nije dobar, za djecu problematični sastojci energetskih napitaka, koji bi mogli uzrokovati toksičnost, jesu kofein, taurin i L-karnitin. Prevelike doze tih sastojaka mogu izazvati neželjene nuspojave, odnosno mogu biti toksične za mladi organizam", kaže za Večernji list dr. Filip Rubić, pedijatar s užom specijalizacijom iz intenzivne medicine s Odjela za pedijatrijsku intenzivnu medicinu KBC-a Zagreb, pozivajući se na istraživanje objavljeno u Pediatricsu. 

"Povećani broj otkucaja kod kardiopatija može biti fatalan"

Stimulirajući sastojci energetskih napitaka dovode do ubrzanog rada srca, a to može imati posljedice na čitav organizam. 

"Energetsko piće je vanjski stimulans koji vodi do povećanog broja otkucaja i, kad se umjetno postigne taj broj otkucaja, tijelo se neće moći smiriti. A taj povećani broj otkucaja kod kardiopatija može biti fatalan", opisuje dr. Rubić. 

Čovjekova reakcija na neki virus može dovesti do oštećenja srčanog mišića, što ne mora imati nikakve simptome i ostaje neprepoznato. 

"Do jednog trenutka nema nikakvih simptoma, a dan kasnije možeš se naći u intenzivnoj na aparatima i lijekovima koji održavaju život. Energetsko piće može biti okidač za tu situaciju", govori liječnik. 

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 68 posto adolescenata i 18 posto djece konzumira ih redovito.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.