U Vučićevoj omiljenoj emisiji dva sata pričali o Hrvatskoj, evo najvećih provala
TALK show Ćirilica na srpskoj Happy TV vjerojatno je najgledanija dijaloška emisija u susjednoj državi. Voditelj Ćirilice je Milomir Marić, jedan od glavnih medijskih pristaša predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kojega zna često ugostiti u emisiji puštajući ga da dva sata drži svoje monologe o tome kako se žrtvuje za Srbiju.
U najnovijoj Ćirilici je, pak, glavna tema bila Hrvatska, a snimka emisije od 28. siječnja objavljena je na YouTubeu pod nazivom “Tuđmanov krvavi plan - nitko nije odgovarao za zločine nad Srbima”. Dva sata i 15 minuta su Marić i njegovi gosti tumačili svoje viđenje geopolitike, srpske povijesti, odnosa Srba i Hrvata, hrvatske povijesti, aktualnog stanja u Hrvatskoj itd., pa vrijedi izdvojiti najzanimljivije dijelove iz te većinom sulude rasprave s obzirom na to kakav utjecaj na obične građane Srbije ima Ćirilica.
Ulazak Hrvatske u NATO i Europsku uniju
Povjesničar Čedomir Antić je započeo s tumačenjem stanja u Hrvatskoj ovako: “U ovom trenutku imamo problem i s Hrvatskom, koja je relativno uspješna. Tamo postoji unutarnji sukob koji je dublji nego što bi ikada bio da nije bilo ratova devedesetih godina, sukob između Katoličke crkve i njenih eksponenata i reformiranog HDZ-a. Taj sukob je identitetski, postavlja se pitanje hoće li Hrvatska biti republika, demokratska država. Njihovi koncepti poput ulaska u NATO i EU nisu uspjeli.”
Marić se na to nadovezuje i kaže da je “Hrvatska šest godina nakon ulaska u EU bankrotirala, stanovništvo se razbježalo”, a Antić onda spominje da je Tuđman proveo jako lošu privatizaciju, “kao da vodi latinoameričku državu, on je htio da nekoliko ljudi drži državu”. “Dvjesto porodica”, dodaje Marić. Antić onda cijelu priču o kupovini aviona od Izraela naziva “vicom”, a Marić kaže da cijela situacija u saboru u kojoj je ministar obrane dobio igračku aviona, a Plenković se htio tući sa zastupnikom opozicije “podsjeća na srpski parlament devedesetih”.
Vladajuće elite u Hrvatskoj su previše očekivale od ulaska u EU, a nakon toga se pokazalo “da je Hrvatska politički negdje u 1946. godini, da nije čak ni u 1995. godini”, smatra Antić.
"Hrvati ne znaju što će sa sobom bez Srba"
Novinarka Ruža Ćirković ističe da “periferne europske zemlje svoje ekonomske probleme nisu riješile ulaskom u Europsku uniju” te navodi Poljsku kao iznimku. Ona je tijekom rasprave većinom zastupala najracionalnije stavove, usmjeravajući se na ekonomske teme.
Povjesničar Ratko Dmitrović smatra da “Hrvati ne znaju što će sa sobom bez Srba” te spominje konstataciju Igora Mandića, kojeg opisuje kao “jednog od njihovih najvećih živućih intelektualaca”, o Hrvatskoj kao propalom projektu. “Oni se sad bave sami sobom, Srba kao tzv. remetilačkog elementa nema, taj problem je riješen. Oni imaju veliki problem s identitetom, što na prvu izgleda čudno jer ako je netko nacionalist, onda je to Hrvat”, kaže Dmitrović pa nastavlja objašnjavati da je hrvatski državotvorni projekt u drugoj polovici 19. stoljeća osmislio Ante Starčević, koji je i rodonačelnik “antisrbizma” među Hrvatima. “To se danas ispoljava među Hrvatima”, smatra Dmitrović te konstatira da su kod Hrvata “državotvorna ideja i antisrbizam kao nokat i meso”.
"Da nije bilo antisrpstva, svi bi oni bili Srbi"
Voditelj Marić onda zaključuje da “moramo razumjeti Hrvate jer da nije antisrpstva, svi oni bi bili Srbi”, na što publika u studiju počinje aplaudirati.
Aktivist Savo Štrbac, koji vodi organizaciju Veritas, a bio je dio struktura vlasti u tzv. Republici Srpskoj Krajini, smatra da je “mržnja prema Srbima plod višedesetljetne indoktrinacije” i da to prožima sve segmente hrvatskog društva, od škole preko obitelji i Crkve do medija. Svi oni “mrze sve što je srpsko”. Štrbac se i žali da Srbija “nema dubinsku diplomaciju” koja bi se suprotstavljala Hrvatskoj.
Spomenuto je i da u Uljaniku “rade stotine Srba”, dok u Srbiju ipak ne dolazi nitko iz neke države raditi.
Problem s nezahvalnim Slovencima
Antić smatra da je Hrvatskoj odgovarao rat i da je Srbija “bila žrtva agresije velikih sila” te da se Milošević nije dobro snašao u ratu koji je nametnula Hrvatska. Smeta mu i što je novinarka N1 (vjerojatno misli na Natašu Božić Šarić) pitala Kolindu zašto ju je Vučić prevario i “izmanevrisao” te dodaje kako takvo pitanje novinar u Srbiji ne bi smio postaviti, što smatra pozitivnim. Ističe i da je Domovinski rat bio “dogovorni rat”, dok je za Dmitrovića skandalozno što se u Hrvatskoj govori da je na nju izvršena agresija. On smatra i da je Srbija stvorila Sloveniju i Slovence i smeta mu što Slovenci nisu zahvalni zbog toga.
Ćirković mu je replicirala da je “Slovenija dosta uspješna država” i očito uspješnija od Srbije jer oni “za razliku od nas znaju koji su im interesi”. Dodala je i da su sve to “stare priče” i da bi se trebalo baviti onime što se događa danas i kakva budućnost čeka Srbiju.
Ante Pavelić kao najveći hrvatski antifašist?!
Marić je onda počeo objašnjavati da se “zbog napada iz Europske unije” u Hrvatskoj “gradi novi mit o hrvatskom antifašizmu pa će na kraju ispasti da je najveći hrvatski antifašist bio Ante Pavelić”. Štrbac je spomenuo revizionističku knjigu Josipa Pečarića i Stjepana Razuma o “razotkrivanju jasenovačke laži”, kao i filoustaške filmove Jakova Sedlara, kojega je opisao kao “čovjeka svjetskog glasa”.
Značajan dio vremena u emisiji posvećen je i ekonomskoj i demografskoj propasti Srbije te raznim promašajima srpske politike od 19. stoljeća do danas. Uspjeli su i obrušiti se na Bošnjake i na Crnu Goru, koja vodi “antisrpsku politiku”. Uvjereni su da su u sve upetljane i “agenture” i da bi “Srbija tome trebala stati na kraj”.
Svašta se izgovorilo u tih 2 sata i 15 minuta Ćirilice, jedan nevjerojatan bućkuriš činjenica, laži, preciznih statističkih podataka i izmišljotina, bljeskova lucidnosti, teorija urote i suludih interpretacija, no možda je ipak najbizarnije od svega izrečenog što su Davora Ivu Stiera spominjali kao važan intelektualni autoritet u Hrvatskoj. Iako je od Vučićeve omiljene televizije, previše je.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati