U SLJEDEĆIM godinama Švedsku čeka ono što Hrvatsku muči još od 1991. godine - negativni prirodni prirast - pokazuje nedavna studija švedskog Zavoda za statistiku (SCB). Pred Švedskom su cijela desetljeća tijekom kojih će broj umrlih kontinuirano biti veći od broja rođenih, što se nije dogodilo od 1749. godine, otkako postoje demografske statistike.

Prognoze nisu optimistične

Studija pod naslovom "Buduće stanovništvo Švedske 2024. - 2070." bavi se demografskim scenarijima za sljedećih pola stoljeća, posebice prirodnim kretanjem švedske populacije i migracijama. I prognoze nisu nimalo optimistične, uostalom kao i za gotovo svaku zemlju Europske unije, uključujući Hrvatsku.

Nakon što je u posljednjih desetljeće i pol bilježila komotan višak (najmanje 20.000) rođenih u odnosu na umrle, stanje se 2022. počelo drastično mijenjati i već 2025. godine u Švedskoj će umrijeti koja stotina više ljudi nego što će ih se roditi. Uz kratkotrajni uzlet u mršavi plus oko 2045. godine, negativan prirodni prirast potrajat će sljedećih 50 godina.

Kad će biti najgore?

Najveća razlika od 11.100 u korist umrlih osoba (119.700 prema 108.600 rođenih) u Švedskoj očekuje se oko 2060. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, unatoč bitno malobrojnijoj populaciji Hrvatska je spomenutu apsolutnu razliku dosegnula već 2014. godine (39.566 rođenih i 50.839 umrlih), a prošle godine umrlo je čak 19.105 hrvatskih građana više nego što ih je rođeno.

Unatoč negativnim trendovima prirodnog prirasta, populacija Švedske (u svibnju 2024. 10,548.877 građana) niti jedne godine u sljedećih gotovo pola stoljeća neće se smanjiti, predviđa studija, pa bi skandinavska zemlja 2070. godine trebala imati 11.8 milijuna stanovnika, odnosno 12 posto više nego danas. Razlog tome je dakako - imigracija.

Nakon Drugog svjetskog rata Švedska bilježi snažnu radnu imigraciju, a od 70-ih godina pristiže sve veći broj azilanata, ponajprije nakon sukoba i političkih potresa poput Iranske revolucije, sovjetske okupacije Afganistana, raspada Jugoslavije, sukoba u Somaliji i ratova na Bliskom istoku.

Najviše useljenika, nešto više od 160.000, zabilježeno je 2016. godine, od čega 77.000 izbjeglica. S vremenom je imigracija opadala i 2023. u Švedsku se doselilo 95.000 ljudi, a među njima samo 7300 izbjeglica, najmanje u posljednjih 25 godina.

Desnica bitno otežala ulazak izbjeglica i radnih imigranata

Treba naglasiti da je nakon 2022. godine, odnosno dolaskom vlade desnog centra na vlast, Švedska bitno otežala ulazak izbjeglica i radnih imigranata izvan Europske unije.  

Godine 1970. u inozemstvu je bilo rođeno ukupno 500.000 švedskih građana, odnosno sedam posto stanovništva. Od tada se brojčano i udjelom u stanovništvu povećao udio rođenih u inozemstvu, pa je 2023. u inozemstvu bilo rođeno nešto više od dva milijuna stanovnika, odnosno gotovo 21 posto ukupne populacije. Očekuje se da će ukupni broj i postotak ljudi rođenih u inozemstvu i dalje rasti, pa će 2070. godine biti nešto ispod tri milijuna, odnosno četvrtinu stanovništva.

Zanimljivo je pritom da i sami autori studije ističu kako njihove projekcije ne treba shvaćati doslovno: "Uopće nije sigurno da će budućnost izgledati onako kako se ovdje pretpostavlja. Kratkoročno, projekcija se može promatrati kao prognoza najvjerojatnijeg razvoja.

Dugoročno, projekcija će se ostvariti samo ako se današnje ponašanje i trendovi nastave i u budućnosti. Osim toga, pretpostavlja se da će se današnji propisi nastaviti primjenjivati kroz cijelo razdoblje projekcije. To se uglavnom odnosi na migracije, gdje drugačiji zakoni mogu brzo stvoriti nove uvjete za useljavanje u Švedsku."

Migracije su ključne za dugoročne demografske scenarije

Iz toga se može zaključiti da su upravo migracije ključne za dugoročne demografske scenarije - zapravo prirodno izumiranje - u Švedskoj, ali i ostalim europskim zemljama. Naime, čini se da je jedino uvozom stanovništva moguće nadomjestiti posljedice sunovrata plodnosti koja se praktički u cijeloj Europi bliži katastrofalnim razmjerima.

Prema podacima Eurostata iz 2022. godine, nijedna europska zemlja (dakle, ne samo članica EU-a) nije imala stopu plodnosti veću od 1.83. Hrvatska je trenutačno na stopi od 1.53, a Švedska je 2023. pala na čak 1.42, što je najmanje u povijesti.

Stopa plodnosti predstavlja broj živorođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi (od 15 do 49 godina). Za obnovu postojećeg broja stanovnika neophodna je stopa barem 2.1. Hrvatska je ispod spomenute razine još od početka 70-ih godina, a Švedska otprilike od 1992. godine.

"Nema jasnog odgovora na pitanje o uzroku pada plodnosti"

"Nema jasnog odgovora na pitanje što je prouzročilo ovaj pad plodnosti. Može to biti, primjerice, zabrinutost za budućnost u problematičnom svijetu, klimatske promjene ili promjena u smislu da je spremnost na rađanje manja nego kod prethodnih generacija. Nije sigurno hoće li se i kada ovaj trend preokrenuti", navode autori studije, koji prognoziraju da će stopa plodnosti u Švedskoj ipak polako rasti i do 2040. dosegnuti 1.73.

Suprotno predrasudama da će imigranti zahvaljujući većoj plodnosti polako istisnuti europsko domicilno stanovništvo, švedska studija tvrdi da to nije realno zato što se imigranti brzo uklapaju u obrasce ponašanja domicilnog stanovništva.

"Plodnost je često veća u prvom razdoblju nakon doseljavanja u Švedsku. Žene rođene u inozemstvu imaju veću stopu plodnosti u prvim godinama nakon useljenja, ali s vremenom se prilagođavaju stopi plodnosti kod žena rođenih u Švedskoj. Veća plodnost u prvim godinama posljedica je toga što su mnogi došli u Švedsku kako bi zasnovali obitelj ili zbog toga što su odgađali rađanje neposredno prije nego što su napustili domovinu", ističe se u studiji.

Ima i jedna odlična vijest

Podaci pokazuju da je trenutačna stopa plodnosti kod švedskih građanki rođenih u inozemstvu tek neznatno veća (1.48 prema 1.40) od stope plodnosti kod žena rođenih u Švedskoj, a do kraja ovog desetljeća stopa trebala bi se izjednačiti.

Odlična je vijest iz švedske studije da se prosječni životni vijek neprestano produžuje. Procjenjuje se da će među rođenima 2024. godine približno polovica žena doživjeti 95 godina, a polovica muškaraca dob od 93 godine. Trenutačno je prosječni očekivani životni vijek za žene u Švedskoj 84.9, a za muškarce 81.6 godina. Prema podacima Eurostata iz 2021. za Hrvatsku, žene su dosegnule očekivani životni vijek 79.8, a muškarci 73.6 godina.

Zbog ovakvog trenda sve dužeg života sve većeg broja građana, dobna skupina starijih od 85 godina raste brže od svih ostalih skupina. Tako je 1970. u Švedskoj bilo nešto manje od 68.000 stanovnika koji su imali 85 ili više godina.

Društvo će se morati drastično transformirati

Danas ih ima 280.000, a procjenjuje se da će ih 2070. godine biti čak 750.000. Isto tako, broj mladih do 15 godina bit će 2070. isti kao što je bio 1970. godine (1.8 milijuna), što znači da će tada djeca činiti samo 16 posto ukupne švedske populacije.

Budući da se na švedskoj burzi rada već danas traži 3000 medicinskih sestara, 1700 osobnih asistenata, 1200 inženjera, 1000 trgovaca, 800 kuhara, 600 čistača i 400 liječnika, jasno je kakvu će transformaciju i preraspodjelu resursa društvo morati provesti da bi odgovorilo na ubrzano starenje populacije i duboke demografske promjene u sljedećim desetljećima.