U Šenkovcu otkriveno poprsje Nikole Šubića Zrinskog povodom 450. obljetnice njegove pogibije
Foto: FAH
POVODOM 450. obljetnice Sigetske bitke i pogibije Nikole Šubića Zrinskog u ponedjeljak je u Šenkovcu kraj Čakovca na prigodnoj svečanosti u organizaciji Zrinske garde Čakovec otkriveno poprsje Zrinskog, rad čakovečkog umjetnika Mihaela Štebiha.
Tom su prigodom brojna izaslanstva iz Hrvatske i Mađarske položila vijence i zapalila svijeće kod mauzoleja obitelji Zrinski gdje su bili pokopani pripadnici ove hrvatske velikaške obitelji, a gdje je bila sahranjena i glava Nikole Šubića Zrinskog, koju je Zrinskom, nakon što je poginuo u obrani Sigeta od osmanske opsade 7. rujna 1566., dao odsjeći janjičarski zapovjednik.
Na svečanosti u Šenkovcu bio je i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić, ujedno i predsjednik Povjerenstva za obilježavanje 450. obljetnice Sigetske bitke, priopćio je u ponedjeljak navečer HAZU.
Kako se navodi, akademik Kusić istaknuo je na svečanosti da je Nikola Šubić Zrinski utjelovljenje hrvatskoga nacionalnog identiteta, a u kolektivnoj memoriji nacije ne postoji osoba koja bi više od Zrinskog simbolizirala domoljublje i naciju.
"Svaka nacija mora imati heroje na kojima se stvara onaj poriv koji je postojao i u Domovinskom ratu. Sve što se stvaralo kroz povijest i gradilo jednu naciju ne bi se moglo stvoriti da nije bilo onih koji su za to bili spremni umrijeti. To je bio i Nikola Šubić Zrinski, kao i naši branitelji u Domovinskom ratu. Mi smo privilegirana generacija koja je doživjela slobodnu Hrvatsku, tisućljetni san da imamo svoju državu", rekao je predsjednik HAZU.
Dodao je kako su, u toj kolektivnoj memoriji i u stvaranju identiteta nacije, mnogi utkali svoj rad i svoju žrtvu, a tu spada i obitelj Šubić Zrinski, velikaška obitelj iz 12. stoljeća porijeklom iz Bribira u Dalmaciji koja je kroz 800 godina ne samo prožela povijest Hrvatske, nego na neki način i ujedinila hrvatske krajeve.
"Meni je osobito drago da je Međimurska županija kao jedna od najrazvijenijih dio ove velike i slavne prošlosti kojom se ujedinjuje hrvatsko nacionalno biće“, rekao je akademik Kusić.
Pomoćnica ministra kulture Iva Hraste Sočo istaknula je da je u jubilarnoj godini pogibije Nikole Šubića Zrinskog potrebno obilježiti sva mjesta povezana s njim jer je on simbol borbe hrvatskog naroda za slobodu i pravicu, a protiv onih koji žele ugroziti najviše vrijednosti.
"Iako je Zrinski kod Sigeta položio život, mi se i danas njime ponosimo i stoga je Sigetska bitka njegova velika moralna pobjeda. Vjerujem da će njegov život, djelo i žrtva ostati uzor novim naraštajima kako se voli svoja domovina“, rekla je Hraste Sočo.
Međimurski župan Matija Posavec poručio je da je Zrinskom bitka kod Sigeta donijela svjetsku slavu te da bi, bez obrane toga grada, Europa danas drugačije izgledala. Najavio je da će 16. rujna u Čakovcu biti otvorena izložba na kojoj će se izložiti kaciga i sablja Nikole Šubića Zrinskog koji se čuvaju u Beču.
Izaslanica tehničkoga premijera Tihomira Oreškovića Sunčana Glavak poručila je da "Zrinski ostaje putokaz i opomena kako se voli domovina", dok je izaslanik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga general-pukovnik Slavko Barić ocijenio da je Sigetska bitka jedan od najvažnijih događaja u hrvatskoj povijesti u kojoj je Zrinski pokazao odlike vođe i domoljuba, zbog čega je izvor nadahnuća i za umjetnike, kao i za vojnike.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati