VEĆINA saborskih klubova podržat će prijedlog saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu da se sljedeća godina proglasi godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskog kraljevstva, no dio oporbe smatra da se time kralj Tomislav "nepotrebno ubacuje u predizbornu kampanju".

"Obilježavanje te obljetnice bit će prigoda za isticanje bogate kulturne baštine hrvatskog naroda, uključujući i hrvatski jezik, umjetnost i arhitekturu koji su obilježili proteklo tisućljeće'', istaknula je Vesna Bedeković (HDZ) u obrazloženju prijedloga.

Prijedlog Matice hrvatske i Družbe Braće hrvatskog zmaja

U povodu toga, naredne će se godine održati niz kulturnih događaja i znanstvenih skupova na kojima će se pokazati kontinuitet hrvatskog kraljevstva od ranog srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća.

''Cilj je pokazati i tisućljetnu borbu Hrvata za opstanak na prostoru na kojem se susreću dvije civilizacije i preklapaju tri najveće vjerske zajednice Europe, na prostoru gdje je do jučer bila granica između istoka i zapada, kapitalizma i socijalizma, totalitarizma i demokracije'', dodala je Bedeković.

HDZ-ov zastupnik Andro Krstulović Opara podržao je prijedlog koji je u saborski Odbor za obrazovanje znanost i kulturu došao od Matice hrvatske i Družbe "Braće Hrvatskog Zmaja".

"To su dvije ustanove koje su bile svjetionik kulture kroz stoljeća i nikad nisu bile zadojene stranačkom politikom", poručio je Krstulović Opara te podsjetio na epizodu iz 1925. kada se u Zagrebu proslavila tisućita obljetnica hrvatskog kraljevstva.

''Netom pred obilježavanje u lipnju te godine, Stipica Radić bio je u zatvoru, izašao je, dobio na izborima i sklopio pakt s Pašićem, nakon čega su srpske vlasti financirale tu proslavu. Došao je jugoslavenski kralj koji si je zamislio postati nasljednikom velikog kralja Tomislava. Naravno da mu Hrvati to nisu dopustili'', kazao je Opara.

I zastupnici kluba Mosta dići će ruku za obilježavanje 1100 godina hrvatskog kraljevstva, rekao je Marin Miletić.

''Ne mogu ne vidjeti prst Božji u tome da smo mi kao mali narod uspjeli dobiti svoju državu. Mnogi od nas toga još nisu svjesni, ali u nekoj daljoj budućnosti tek ćemo postati svjesni da smo živjeli vrijeme kad se stvarala potpuno samostalna i demokratska Hrvatska'', istaknuo je.

Pavliček (HS): U vlastitoj i slobodnoj državi - nikad manje Hrvata

Hrvatski suverenisti također će podržati tu inicijativu, rekao je zastupnik Marijan Pavliček jer Hrvati trebaju biti ponosni na svoju burnu prošlost. No, izrazio je žaljenje što će se 1100 godina hrvatskog kraljevstva obilježiti u državi koju Hrvati godinama napuštaju.

''U prošlosti smo bilo pod raznim vladarima i neprestano na prvoj crti bojišnice. No, broj Hrvata je samo postepeno padao, a konstantno rastao. Danas imamo svoju slobodnu državu, a nikad manje Hrvata koji žive u toj državi. Nije zato kriv ni Beč ni Pešta ni Beograd'', kazao je.

Iako je Hrvatska danas samostana država, Ružica Vukovac iz kluba Za pravednu Hrvatsku smatra da nije i suverena država.  

''Osmanlije su odvodile u ropstvu naš narod na jedan način, a Europska unija ga odvodi na drugi način. Da nije bilo Osmanlija, danas bi kraljevstvo Hrvata imalo 20 milijuna Hrvata i Hrvatica. Koliko će nas ostati nakon ovih modernih osvajača? Okrenuli smo Bogu leđa, ali sreća je da on nama nije'', kazala je.

Bauk(SDP): Neka kralj Tomislav počiva u miru; Posavec-Krivec (Socijaldemokrati): Budimo ponosni na svoju prošlost

S lijeve strane sabornice, Arsen Bauk (SDP) poručio je zastupnicima vladajuće stranke da puste kralja Tomislava neka počiva u miru.

"Najprije smo raspravljali o 1940-im pa o 1990-im godinama prošlog stoljeća, a sad smo uspjeli uvući kralja Tomislava u sljedeće izbore. Je li kralj Tomislav bio član HDZ-a? Pitam vas to jer ste imali jednog Tomislava na čelu HDZ-a, ali taj nije bio na čelu države'', rekao je Bauk.

Katarina Peović iz kluba Radničke fonte i HSS nazvala je teze o kontinuitetu hrvatske nacije promašenima jer ideja političke nacije nije ni postojala prije 19.stoljeća.

''Moramo biti svjesni da se hrvatska nacija i ideja hrvatske nacije pojavljuje tek u 19. stoljeću, s kreacijom svih drugih nacionalnih identiteta tog doba. A ti su se identiteti kreirali u sukobu prema monarhijama, prema kraljevima prema vladarima koji imaju apsolutnu moć.

Ideja nacije javlja se tek s liberalizacijom društva koja dolazi s kapitalizmom, buržoazijom novim načinima proizvodnje tehnološkim napretkom, ustvrdila je Peović.

Od lijevih oporbenih stranka podršku su najavili Socijaldemokrati.

''Voljela bi da se ne sramimo govoriti o svojoj prošlosti, da budemo ponosni i da gledamo u budućnost. Ja ću to učiniti danas kao ponosna Hrvatica koja sjedi s lijeve strane sabornice'', kazala je Ivana Posavec Krivec.