U Njemačkoj otkriven sporni spomenik Marxu, krajnja desnica nije sretna
Die umstrittene #Marx-Statue in #Trier ist enthüllt worden. Zeitgleich demonstriereten in der Geburtstadt des Denkers 70 AfD-Anhänger gegen "den Marx-Kult der (rheinland-pfälzischen) Landesregierung". https://t.co/KjLjSqy5sm pic.twitter.com/YWLi9uyMkC
— tagesschau (@tagesschau) May 5, 2018
Protukomunističke udruge osudile dar iz kine
Kip je darovala Kina koja se još izjašnjava kao komunistička zemlja i nastavlja njegovati marksizam kao svoju ideologiju.
Mnoge su protukomunističke udruge osudile dar iz Kine koju smatraju "autoritarnom diktaturom" i mobilizirale su se protiv odavanja počasti osobi koju smatraju ocem komunističkih tiranija.
Više desetaka ljudi iz Saveza skupina žrtava komunizma prošlo je gradom s transparentom na kojem je Marx prikazan kako caruje nad ljudskim lubanjama.
Kranja desnica traži uklanjanje kipa
Stranka krajnje desnice Alternativa za Njemačku (AfD), koja ima velik broj pristaša u dijelu bivše Istočne Njemačke, u tišini je marširala osuđujući "kult Karla Marxa".
AfD je pozvao da se ukloni kip filozofa "u ime žrtava komunizma".
Autor "Kapitala" i danas, 30 godina nakon pada komunizma, izaziva podjele. Njemačka stranka komunista i radikalna ljevica prosvjedovale su i pozvale "proletere svih zemalja da se ujedine", što je slogan koji su lansirali Marx i njegov suradnik Friedrich Engels u "Manifestu Komunističke partije".
Više od 130 godina nakon smrti u Londonu 1883., Marx je jedan od najkomentiranijih intelektualaca u svijetu: za jedne je vizionar koji je predvidio opasnosti kapitalizma, za druge poticatelj diktatura u Sovjetskom Savezu, Kini, Kambodži i drugim, sada bivšim komunističkim režimima.
Marxa branio šef Europske komisije
Diskreditirano nakon urušavanja sovjetske diktature, Marxovo djelo nastalo u vrijeme prve industrijske revolucije doživjelo je svojevrsnu obnovu. Kritičari zastranjenja kapitalističkog sustava posegnuli su za "Kapitalom" u jeku financijske krize 2007.-2008., a napose zbog sve većeg produbljenja jaza između bogatih i siromašnih.
Njemačka radikalna ljevica smatra da kritici Marxa nema mjesta.
"Kad bi svatko bio odgovoran za ono što je počinjeno u njegovo ime, tada (lik) Isusa Krista ne bi smio biti izložen ni u jednoj crkvi", rekla je u subotu jedna od čelnica ljevice Sahra Wagenknecht.
Čak je i predsjednik Europske komisije, konzervativac Jean-Claude Juncker, branio Marxa u Trieru "Marx nije odgovoran za sve okrutnosti za koje bi njegovi navodni nasljednici trebali odgovarati".
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati