SKUPINA geologa nedavno je pronašla sićušne ostatke prokariota koji su ostali zarobljeni unutar kristala halita starog 830 milijuna godina.

Halit je prirodni oblik soli, a po svom sastavu predstavlja natrijev klorid. Ovo otkriće ukazuje na to da bi ovaj prirodni mineral mogao biti do sada neiskorišten resurs za proučavanje drevnih okoliša slane vode. Štoviše, organizmi zarobljeni u njemu mogli bi još uvijek biti živi.

Studija također nudi nove uvide u potrazi za drevnim životom, ne samo na Zemlji već i u izvanzemaljskim okruženjima, poput Marsa, gdje su identificirane velike naslage soli koje dokazuju da su u davnoj prošlosti na Crvenom planetu postojali veliki rezervoari tekuće vode, piše Science Alert.

Tekućina zarobljena u kristalu

No, ovi organizmi ne izgledaju onako kako bismo očekivali. Drevni mikrofosili koji su do sada otkrivani nalazili su se utisnuti u stijene, poput škriljevca, ponekad stari i milijardama godina. Sol nije u stanju očuvati organski materijal na isti način.

Naime, kada se u slanoj vodi formiraju kristali, unutar njih ostaje zarobljena mala količina tekućine. Ta područja se nazivaju tekućim inkluzijama, a zapravo se radi o ostacima drevnih voda iz kojih se kristalizirao halit.

To ih čini znanstveno vrijednima jer mogu sadržavati informacije o temperaturi vode, kemijskom sastavu, pa čak i temperaturi atmosfere u vrijeme nastanka minerala.

Znanstvenici su također pronašli mikroorganizme koji žive u novijim i modernim okruženjima gdje se stvara halit. Ove sredine su izrazito slane; ipak, otkriveno je da u njima uspijevaju mikroorganizmi poput bakterija, gljivica i algi.

Neraspadnut organski materijal

Osim toga, pronašli su i mikroorganizme u tekućim inkluzijama gipsa i halita, uglavnom iz novijeg razdoblja, no nekoliko njih datira još iz drevnih vremena. No, još uvijek treba utvrditi pripadaju li uistinu istome razdoblju kao i sam halit.

"Sada geomikrobiologe zanima koje su najstarije kemijske sedimentne stijene koje sadrže prokariotske i eukariotske mikroorganizme iz taložnog okoliša?" napisali su znanstvenici u istraživanju.

Središnji dio Australije je sada pustinja, ali nekoć se tamo nalazilo drevno slano more. Stručnjaci su analizirali mineralnu jezgru s tog područja koja je izvađena 1997. godine. Prilikom obrade su koristili neinvanzivnu optičku metodu tako da je sam halit ostao netaknut kako bi se u potpunosti očuvalo sve ono što je ostalo zarobljeno unutar tog kristala.

U halitu su pronašli organske krute tvari i tekućinu koje se podudaraju s prokariotskim i eukariotskim stanicama na temelju njihove veličine, oblika i ultraljubičaste fluorescencije (zračenje svjetlosti tijekom osvjetljavanja).

Pogotovo je bio zanimljiv raspon fluorescencije. Neki od uzoraka pokazali su boje u skladu s organskim propadanjem, dok su drugi pokazali fluorescenciju modernih organizama, što ukazuje na to da tamo ima nepromijenjenog organskog materijala.

Možda su neki organizmi još živi?

Čak je moguće da su neki organizmi još živi, ​​istaknuli su znanstvenici. Naime, tekuće inkluzije mogle bi poslužiti kao mikrostaništa u kojima uspijevaju male kolonije mikroorganizama. Znanstvenici su već ranije iz halita starog 250 milijuna godina izvadili žive prokariote, stoga zašto to ne bi bio i slučaj s halitom koji datira od prije 830 milijuna godina?

"Još uvijek u potpunosti ne razumijemo na koje sve načine mogu preživjeti mikroorganizmi tijekom dužih geoloških razdoblja", navode znanstvenici sa Sveučilišta West Virginia.

"Smatralo se da bi zračenje trebalo uništiti organsku tvar tijekom dugog vremenskog razdoblja, no 2002. su pronađeni mikroorganizmi u zakopanom halitu starom 250 milijuna godina koji je bio izložen zanemarivoj količini zračenja", dodaju.

"Osim toga, mikroorganizmi mogu preživjeti u tekućini inkluzije pomoću metaboličkih promjena; mogu preživjeti glad i prolaziti fazu ciste te za izvor hranjivih tvari koristiti organske spojeve ili mrtve stanice", smatraju znanstvenici.

"Ova studija ima velike implikacije za potragu za životom na Marsu jer se tamo mogu naći slične formacije. Drevni kemijski sedimenti, zemaljskog i izvanzemaljskog podrijetla, trebali bi se smatrati potencijalnim nalazištem drevnih organizama i organskih spojeva", dodali su.

Istraživanje naziva 830-million-year-old microorganisms in primary fluid inclusions in halite objavljeno je u časopisu Geology.