IZLOŽBA "Hrvatski put do slobode", koja prikazuje hrvatsku borbu za neovisnost, otvorena je danas u Europskom parlamentu, u organizaciji zastupnika Karla Resslera te u suradnji s Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata. "Promišljanje o izazovima koji su stajali na našem putu vodi nas do toga da više cijenimo naša postignuća i s novom nadom gledamo prema našoj zajedničkoj budućnosti", rekla je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola na otvaranju izložbe.

Ona je posvećena ključnim trenucima novije hrvatske povijesti povodom triju važnih obljetnica: 35 godina od prvih višestranačkih izbora, 30 godina od završetka Domovinskog rata te 12 godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Zastupnik Ressler u obraćanju je rekao da su Hrvati "kroz povijest zadržali svoju kulturu i identitet kroz različite i kompleksne državne okvire" te da je Hrvatska početkom devedesetih potvrdila svoje mjesto među "slobodnim i demokratskim državama Europe".

"Sloboda, nažalost, nije došla mirnim putem"

"Ta novostečena sloboda, nažalost, nije došla mirnim putem", rekao je Ressler pa pozdravio hrvatske branitelje koji su stigli na izložbu u francuski grad.

Ressler je zaključio da to teško poglavlje hrvatske povijesti "produbljuje naše poštovanje prema tome što Europska unija doista jest - za Hrvatsku ona nije samo političko opredjeljenje, nego povratak političkoj obitelji kojoj je uvijek pripadala, povijesno, kulturno, ali i po uvjerenju".

Izložba je postavljena u zgradi Louise Weiss Europskog parlamenta, domu plenarne dvorane te institucije, a čini je četrdesetak fotografija, novinskih naslovnica, karata i povijesnih dokumenata.

"Povratak u zajedničku civilizacijsku i kulturnu sferu"

Izložba popraćena klapskim izvedbama hrvatske i himne EU-a pokriva hrvatsku povijest od njezinih samih početaka, poput krunidbe kralja Tomislava ili Pisma pape Ivana VIII. knezu Branimiru iz 879. godine, preko Hrvatskog proljeća, do vlade nacionalnog jedinstva i Domovinskog rata.

Izložba spominje Francuza Jean-Michela Nicoliera, jednog od 800 dobrovoljaca iz 45 zemalja koji su se pridružili obrani Hrvatske, koji je stradao u Vukovaru. 

Eksponati govore i o planu Z-4, prijedlogu koji je predviđao veliku autonomiju Srba u Hrvatskoj, koji je srpska strana odbila, o sprječavanju pada Bihaća, izbjeglicama i nestalima. Izložba završava "povratkom u zajedničku civilizacijsku i kulturnu sferu" - fotografijom proslave primanja Hrvatske u Ujedinjene narode, ulaskom u NATO savez i Europsku uniju.