U OBLAČNIM šumama južnog Brazila otkrivena je nova vrsta sićušne žabe jarko narančaste boje.

Dugačka tek nešto više od centimetra, ova minijaturna životinja pripada skupini bundevastih žabica i do sada nije bila formalno opisana u znanstvenoj literaturi, piše Science Alert.

Otkriće skriveno u zovu parenja

Ova visoko endemična vrsta obitava isključivo u malom dijelu planinske šume Serra do Quiriri u državi Santa Catarina, na nadmorskoj visini većoj od 750 metara.

Unatoč njezinoj upadljivoj boji, znanstvenicima je trebalo sedam godina da je pronađu i katalogiziraju, a ključan trag bio je njezin jedinstveni zov za parenje. Istraživači su locirali mužjake prateći zvuk, dok su tiše ženke sakupljali nasumično u sloju lišća.

Nazvali je u čast brazilskog predsjednika

Nakon detaljne genetske i morfološke analize u laboratoriju, tim znanstvenika potvrdio je da se radi o potpuno novoj vrsti. Nazvali su je "B. lulai", u čast brazilskog predsjednika Luiza Inácija Lule da Silve.

"Ovim priznanjem nastojimo potaknuti širenje inicijativa za očuvanje usmjerenih na atlantsku prašumu u cjelini, a posebno na visoko endemične minijaturne žabe Brazila", napisali su u svom radu Marcos Bornschein, herpetolog sa Sveučilišta države São Paulo, i njegovi kolege.

Budućnost pod znakom pitanja

Iako se čini da "B. lulai" živi u relativno netaknutom okolišu i trenutno nije ugrožena, njezini srodnici u regiji Santa Catarina suočavaju se s kritičnim prijetnjama. Gubitak staništa zbog paljenja travnjaka, ispaše stoke, širenja invazivnih biljnih vrsta, turizma, rudarstva i krčenja šuma predstavlja ozbiljnu opasnost za opstanak ovih vodozemaca, koji su globalno najugroženija klasa kralježnjaka.

U tijeku je rasprava o uspostavi savezne jedinice za očuvanje koja bi zaštitila šume na tom području. Međutim, daljnja istraživanja otežavaju nedostatak financijskih sredstava i nepristupačnost planinskih lokacija.

"I nedostatak sredstava za podršku terenskim istraživanjima i poteškoće u pristupu nekim planinskim lokacijama ostaju problem za povećanje uzorkovanja, što se ponekad postiže tek nakon otvaranja mnogo kilometara staza u gustim šumama", zaključuju istraživači u studiji objavljenoj u časopisu PLOS One.