U AUSTRIJI je danas stupio na snagu zakon o obveznom cijepljenju opće odrasle populacije.

Predsjednik Alexander van der Bellen potpisao je Savezni zakon o obveznom cijepljenju protiv covida-19 nakon što je prihvaćen u parlamentu. To je najstroži zakon te vrste u Europi.  

U susjednoj Njemačkoj još se raspravlja o uvođenju obveznog cijepljenja opće populacije. Italija i Grčka uvele su obvezno cijepljenje samo za starije građane. 

Svi iznad 18 se moraju cijepiti, postoje samo neki izuzeci

U Austriji se nova pravila primjenjuju na sve stanovnike u dobi od 18 godina i starije, a izuzeci su trudnice i oni koji se ne smiju cijepiti zbog postojećih zdravstvenih tegoba.

Osobe koje su nedavno preboljele covid-19 također su izuzete od cijepljenja pod određenim uvjetima. 

Sredinom ožujka počet će se provoditi nasumične provjere, a necijepljene će se kažnjavati novčanom kaznom do 3600 eura.

Austrija je prva zemlja Europske unije koja uvodi obvezu cijepljenja protiv koronavirusa. Trenutno je u Austriji 75 posto građana u potpunosti cijepljeno protiv koronavirusa.

Ministrica: Vlada je svjesna da je ovo stvarno teška mjera

Austrijska vlada kaže da je cijepljenje učinkovito u borbi protiv teških bolesti i da je zakon potreban kako bi se izbjegli novi lockdowni. Karoline Edtstadler, austrijska ministrica za EU i ustav, kaže da je vlada "vrlo svjesna da je to zaista snažan iskorak i stvarno teška mjera".

Ali, kaže ministrica, taj korak je neophodan: "Mi političari imamo odgovornost osigurati da zdravstveni sustav i dalje funkcionira, da društvo u cjelini može normalno živjeti."

Edtstadler ipak priznaje da je obavezno cijepljenje zadiranje u ljudska prava: "Ali u ovom slučaju, ovo zadiranje se može opravdati. Moramo izaći iz pandemije i znamo da je cijepljenje jedini način da se izvučemo iz nje i vratimo se normalnom životu."

Obavezno cijepljenje, ističe ministrica, istječe u siječnju 2024. godine, a moglo bi biti okončano i ranije ako pandemija dopusti.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.