ADMINISTRACIJA američkog predsjednika Donalda Trumpa zatražila je od Vrhovnog suda da joj dopusti provedbu izvršne uredbe o glasanju poštom, koju su niži sudovi blokirali u gotovo dvadeset saveznih država. Time je pokrenut veliki pravni spor pred najvišim sudom, i to samo nekoliko mjeseci prije izbora na sredini mandata. Administracija traži hitnu odluku kojom bi se privremeno stavile izvan snage presude nižih sudova, piše CNN.

Što predviđa Trumpova uredba?

Prema uredbi potpisanoj u ožujku, Poštanska služba (USPS) i Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) dobili bi nove uloge u provjeri biračkih popisa radi pronalaženja potencijalnih glasača koji nemaju američko državljanstvo. Savezne države morale bi dostaviti popise birača s pravom glasa poštom Poštanskoj službi, a njoj bi bilo zabranjeno slati glasačke listiće osobama koje se ne nalaze na tim popisima.

Uredba također nalaže državama da koriste pojedinačne bar kodove za praćenje na omotnicama listića. Predviđa se i "prioritetni" savezni kazneni progon izbornih dužnosnika koji šalju listiće osobama bez prava glasa ili ih od njih primaju.

Iako je nedavno otkriveno da je u New Jerseyju na izborima nepropisno glasalo oko 400 osoba bez državljanstva, takvi su slučajevi iznimno rijetki. Administracija nije ponudila dokaze o raširenoj prijevari koja bi mogla utjecati na izborni ishod. Trump, unatoč tome, godinama iznosi teorije o glasanju kojima osporava rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine, na kojima je izgubio.

Pravna bitka država i Bijele kuće

U žalbi Vrhovnom sudu podnesenoj u ponedjeljak, administracija je svoju izvršnu uredbu opisala kao "opće smjernice politike" i istaknula da Poštanska služba još nije donijela konačne propise. Trumpova administracija tvrdi da su države s demokratskim vodstvom podnijele tužbu prerano jer se velik dio plana još nije počeo provoditi.

"Izvršna uredba je interna direktiva predsjednika njegovim podređenima koja sama po sebi ne mijenja apsolutno ništa u vezi s izborima u bilo kojoj državi", napisao je u žalbi glavni savezni odvjetnik D. John Sauer. "Ona ne zahtijeva od država da išta učine niti da se od bilo čega suzdrže."

Uredbu su osporile 23 savezne države s demokratskim vodstvom. One napominju da Ustav vođenje izbora uglavnom prepušta državama, a ne Bijeloj kući. S druge strane, dvanaest država koje vode republikanci uključilo se u proces kako bi obranilo izvršnu uredbu.

Savezni okružni sud blokirao je provedbu uredbe za ovogodišnje izbore u državama koje su podnijele tužbu, a prizivni sud u Bostonu potvrdio je tu odluku tijekom vikenda. Iako se presuda formalno odnosi na otprilike polovicu država, ona u praksi zaustavlja direktive Poštanskoj službi u cijeloj zemlji.

Odluke nižih sudova

Agencija, kako se navodi u sudskim spisima, ne može Trumpovu uredbu provoditi u nekim državama, a u drugima ne. Prizivni je sud zaključio da su lokalni izborni dužnosnici već morali preusmjeriti resurse s priprema za izbore kako bi razumjeli kako se uskladiti s uredbom, a neki su već i nabavili omotnice za listiće.

"S obzirom na ograničene resurse, napori država nužno su doveli do preusmjeravanja vremena i pažnje osoblja s drugih hitnih zadataka - poput pripreme edukativnih materijala za birače i uvođenja nove tehnologije glasanja - na koordinaciju provedbe promjena navedenih u uredbi", stoji u odluci suda.

Dvoje od troje sudaca prizivnog suda imenovao je bivši predsjednik Joe Biden. Treći sudac, kojeg je Trump imenovao prošle godine, Joshua Dunlap, složio se s dijelom odluke, ali je smatrao da bi se neki dijelovi uredbe trebali primijeniti.

Složio se da bi državama trebalo dopustiti tužbu zbog zahtjeva vezanih za omotnice, no mislio je da bi se Ministarstvu domovinske sigurnosti trebalo omogućiti stvaranje i slanje popisa birača, jer uredba tehnički ne obvezuje izborne dužnosnike da s tim podacima išta poduzmu.

Upitni podaci o državljanstvu

Osim uputa za Poštansku službu, drugi dio Trumpove uredbe nalaže Ministarstvu domovinske sigurnosti da dostavi popise stanovnika za koje vjeruje da imaju pravo glasa. Vlada je pritom na sudu priznala da su njezine baze podataka o državljanima nepotpune.

I prije uredbe iz ožujka 2026., Trumpova administracija je pojačala napore u korištenju saveznih imigracijskih podataka za traženje osoba bez državljanstva.

Međutim, program Ministarstva domovinske sigurnosti koji se koristi u tu svrhu poznat je po čestim netočnim rezultatima, što izaziva bojazan da bi birači s pravom glasa mogli biti pogreškom izbrisani s popisa.

Ova hitna žalba prvi je takav zahtjev administracije Vrhovnom sudu od ožujka i tek treći ove godine. To je značajan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je administracija podnijela gotovo 30 hitnih žalbi. Sud je zatražio odgovor na žalbu administracije do 3. kolovoza.