PROŠLOG tjedna u gradu Tianjinu u Kini održan je summit. Zapadni mediji ocijenili su ga kao trijumf kineskog predsjednika Xi Jinpinga, koji je ugostio ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali i donedavnog rivala, indijskog premijera Narendru Modija. Upravo je odnos indijskog premijera s ostala dva čelnika poslao bitnu poruku Zapadu, ali prvenstveno SAD-u.

Naime, indijski premijer prikazan je u vrlo toplom i bliskom odnosu s ruskim predsjednikom. To se tumači kao vrlo jasna poruka SAD-u, koje su Indiji uvele nove carine s ciljem da prestane kupovati rusku naftu. Premijer Modi nije podlegao pritisku, već je otišao na summit u Kinu "zagrliti" ruskog predsjednika.

Reakcija SAD-a

Na odlazak indijskog premijera u Kinu stigla je očekivana reakcija SAD-a. Prema onome što se moglo vidjeti na društvenim mrežama, predsjednik Trump reagirao je prilično burno.

Kritizirao je Indiju zbog "neravnomjernog" trgovinskog odnosa. Poanta njegove kritike jest da je Indija imala povlašteniji status u tom odnosu, što je američki predsjednik odlučio promijeniti novim carinama. Američki predsjednik dodatno je naglasio kako Indija većinu svoje nafte i vojne tehnike kupuje od Rusije, a "gotovo ništa" od SAD-a.

Ono što se u posljednje vrijeme moglo iščitati iz zapadnih medija jest da se, i prije odlaska na summit, odnos indijskog premijera i američkog predsjednika pogoršao. To je išlo do te mjere da navodno premijer Modi više ne odgovara na pozive iz Washingtona. Ovaj odlazak u Kinu još je jedan pokazatelj narušavanja tog odnosa.

Putinova izjava

Osim Indije, summitu je prisustvovala i delegacija Rusije, na čijem je čelu bio sam predsjednik Putin. Tijekom summita govorio je o susretu s američkim predsjednikom na Aljasci, gdje je prema njegovim riječima postignuto razumijevanje koje otvara put miru. No kao problem je naveo da se moraju ukloniti "temeljni uzroci krize" i vratiti "ravnoteža u sigurnosnoj sferi".

Pomoćnik predsjednika Putina, Ušakov, dodao je da je ruski predsjednik razgovarao o sastanku u Anchorageu s kineskim predsjednikom i indijskim premijerom. S druge strane, deklaracija summita uopće ne spominje Ukrajinu, već se usredotočila na Bliski istok i jačanje multipolarnosti.

Kineska inicijativa

Ono što je također privuklo pozornost jest izjava Xi Jinpinga koji je govorio o "globalnom upravljanju". Spomenuo je suradnju sa svim zemljama kako bi se izgradio "pravedniji i ravnopravniji" sustav globalnog upravljanja. Pozvao je na proširenje opsega suradnje i podjelu odgovornosti za promicanje regionalnog mira, stabilnosti i prosperiteta.

Prema pisanjima zapadnih medija, Kina je pozvala Rusiju i druge zemlje da "izazovu" Zapad i da se zajedno pokažu kao stup globalnog upravljanja koji će biti nasuprot onom kojim upravlja SAD. Kao prilog tome navodi se i konkretan instrument koji bi tome pomogao, a radi se o razvojnoj banci.

Prema kineskom predsjedniku, takva banka potrebna je kako bi se ojačala podrška suradnji između država u području sigurnosti i gospodarstva. Naglasak bi bio na stvaranju nove financijske platforme koja bi bila neovisna o dolaru.

Trump nije uspio

Nakon svih dojmova, postalo je jasno da predsjednik Trump ne uspijeva, poput "novog Nixona", razdvojiti Rusiju od Kine. Iako je američki predsjednik pokušao "namamiti" ruskog, vjerojatno nudeći mu neke ustupke, teško je vjerovati da će u tome uspjeti.

Sve se čini kao da ustupak i pružena ruka Moskvi od strane Washingtona zapravo istovremeno znače ustupak i Pekingu. Upravo uvrijeđeni ton predsjednika Trumpa to i pokazuje. Predsjednik Trump ustvari svojim ustupcima nije razdvojio Rusiju od Kine, već se u stavovima približio i jednima i drugima.

Dodatno, nove prijetnje postaju sve manje vjerodostojne, a sama događanja na tržištu pokazuju da je tržište to "probavilo", odnosno tržište više i ne reagira na nove prijetnje sankcijama i najave carinskog rata.

Ono što je možda i najteže, SAD je donekle izgubio važno postignuće američke diplomacije posljednjih godina – suradnju s Indijom. Suradnja dviju "najvećih demokracija na svijetu" činila se prirodnom, naročito kad se uzme u obzir da je Indija glavni rival Kini u Aziji.

No sada se čini da je Indija bliža Moskvi i Pekingu nego Washingtonu. Upravo je tu ključna bila uloga ruskog predsjednika, koji se prvo postavio kao moderator između Indije i Kine, ugostivši čelnike obiju zemalja na summitu BRICS-a u Kazanu prošlog ljeta. A ovih dana je premijer Modi došao i u Kinu, što bi bila neka "kruna" tog diplomatskog otopljavanja.

To ne znači da će Indija "spaliti" sve mostove prema SAD-u i prekinuti suradnju, ali je činjenica da ideja velikog saveza protiv Kine nije moguća. Indija će se nastaviti pozicionirati na način da iz odnosa s obje strane iskoristi sve što može, ali se neće otvoreno pridružiti ni jednoj ni drugoj strani.

Sama veličina zemlje, mnogoljudnost, kao i geografski položaj Indiji omogućavaju takvu politiku. Kurs indijske vanjske politike mogao bi se promijeniti samo u slučaju velikih geopolitičkih turbulencija.

Trumpovi udari u zid

Predsjednik Trump i SAD nakon svakog pokušaja "resetiranja" diplomatskog poretka "udare u zid". Svi naprasni pokušaji američke administracije da vrate stanje na, iz njihove perspektive, prihvatljivije stanje završili su ili novim tenzijama ili neprihvatljivim scenarijem.

Odnos prema EU to možda i najbolje ocrtava. SAD je godinama držao zemlje EU u "svom krilu" (što je i EU rado prihvaćala) da bi sada u manje od godinu dana do te mjere antagonizirao taj odnos da se sada unutar EU preispituje svaki odnos s Amerikom.

Takav odnos dva "vječna" partnera najbolji je pokazatelj Indiji i Rusiji kako bi se SAD mogao odnositi i prema njima ako situacija postane nepovoljna. U tom smislu, iako ni Putin ni Modi nisu "najsretniji" s odabirom Pekinga za "novog" partnera, jasno je da ne mogu odabrati Washington, barem ne u onoj mjeri koja se od njih traži.