AMERIČKI predsjednik Donald Trump izjavio je kako je jedino ograničenje njegove moći kao vrhovnog zapovjednika njegov "vlastiti moral", odbacujući time međunarodno pravo i druge mehanizme kontrole nad njegovom sposobnošću korištenja vojne sile.

U opširnom intervjuu za The New York Times, Trump je iznio svoj pogled na globalne ovlasti.

"Moj vlastiti moral je jedina stvar koja me može zaustaviti"

Na pitanje postoje li ikakva ograničenja njegovih globalnih ovlasti, Trump je odgovorio: "Da, postoji jedna stvar. Moj vlastiti moral. Moj vlastiti um. To je jedina stvar koja me može zaustaviti." Dodao je kako mu međunarodno pravo nije potrebno jer ne želi povrjeđivati ljude.

Iako je kasnije priznao da bi se njegova administracija trebala pridržavati međunarodnog prava, jasno je dao do znanja da će on biti konačni arbitar o tome kada se takva pravila primjenjuju na Sjedinjene Države. "Ovisi o vašoj definiciji međunarodnog prava", rekao je.

Snaga ispred zakona

Ovakva procjena vlastite slobode u korištenju vojne, ekonomske ili političke moći predstavlja dosad najizravnije priznanje Trumpovog svjetonazora.

U njegovoj je srži ideja da nacionalna snaga, a ne zakoni, sporazumi i konvencije, treba biti odlučujući faktor u međunarodnim sukobima.

Ipak, priznao je postojanje određenih ograničenja na domaćem terenu, iako je istovremeno provodio strategiju kažnjavanja institucija koje mu se ne sviđaju, osvećivanja političkim protivnicima i raspoređivanja Nacionalne garde u gradove unatoč protivljenju lokalnih dužnosnika.

Prisilna diplomacija na djelu

Trump je jasno pokazao da koristi svoju reputaciju nepredvidivosti i spremnosti na brzu vojnu akciju kako bi izvršio pritisak na druge nacije. Tijekom intervjua primio je poziv od kolumbijskog predsjednika Gustava Petra, koji je bio zabrinut zbog Trumpovih prijetnji o mogućem napadu na Kolumbiju, sličnom onome na Venezuelu.

"Mi smo u opasnosti jer je prijetnja stvarna. Izrekao ju je Trump", rekao je Petro za The New York Times neposredno prije poziva. Taj je razgovor bio primjer prisilne diplomacije na djelu, a dogodio se samo nekoliko sati nakon što su Trump i državni tajnik Marco Rubio povukli SAD iz desetaka međunarodnih organizacija.

"NATO je u suštini beskoristan bez SAD-a"

Tijekom razgovora, Trump je zvučao samouvjerenije no ikad. Istaknuo je uspjeh napada na iranski nuklearni program, brzinu kojom je prošlog vikenda obezglavio venezuelsku vladu te svoje planove za Grenland, koji je pod kontrolom Danske.

Na pitanje što mu je veći prioritet - dobivanje Grenlanda ili očuvanje NATO-a - odbio je izravno odgovoriti, ali je priznao da bi "to možda mogao biti izbor". Njegov stav je da je transatlantski savez u suštini beskoristan bez Sjedinjenih Država.

Predsjednikovo inzistiranje da Grenland mora postati dio SAD-a ključan je primjer njegovog pogleda na svijet. Nije mu dovoljno samo ponovno otvoriti vojne baze na tom strateški važnom otoku.

"Vlasništvo je vrlo važno", rekao je Trump, promatrajući Grenland okom nekretninskog mogula. Na pitanje zašto treba posjedovati to područje, odgovorio je: "Zato što je to ono što smatram psihološki potrebnim za uspjeh. Mislim da vam vlasništvo daje nešto što ne možete dobiti najmom ili ugovorom."

Odnosi sa saveznicima i suparnicima

Trump je norme uspostavljene nakon Drugog svjetskog rata okarakterizirao kao nepotreban teret za supersilu, odbacujući ideju da bi kineski čelnik Xi Jinping ili ruski predsjednik Vladimir Putin mogli koristiti sličnu logiku na štetu SAD-a. Prema njegovom mišljenju, američka moć je odlučujući faktor.

Tvrdio je da je jedino on uspio natjerati članice NATO-a da troše 5 posto BDP-a na obranu. "Želim da se dovedu u red", rekao je. "Ja sam taj koji ih je natjerao da troše više... Ali ako pogledate NATO, Rusija, mogu vam reći, uopće nije zabrinuta ni za jednu drugu zemlju osim nas." Dodao je: "Bio sam vrlo lojalan Europi... Da nije bilo mene, Rusija bi sada imala cijelu Ukrajinu."

Nije pokazao zabrinutost ni zbog činjenice da posljednji veliki sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja s Rusijom istječe za četiri tjedna.

"Ako istekne, istekne", rekao je. "Jednostavno ćemo napraviti bolji sporazum", dodao je, inzistirajući da i Kina mora biti uključena u buduće dogovore.

Presedan za Kinu i Rusiju?

Činilo se da Trumpa ne brine hoće li njegovu odluku o slanju specijalnih snaga u Caracas kako bi uklonili Nicolása Madura iskoristiti Kina ili Rusija kao presedan za napad na Tajvan, odnosno Ukrajinu. Tvrdio je da je situacija u Venezueli bila drugačija. "Ovo je bila stvarna prijetnja", rekao je, ponavljajući tvrdnje da je Maduro slao članove bandi i drogu u SAD.

"Niste imali ljude koji su se slijevali u Kinu... Niste imali sve loše stvari koje smo mi imali", rekao je, odbacujući usporedbu s Tajvanom. Na komentar da Xi smatra Tajvan separatističkom prijetnjom, Trump je odgovorio: "To je na njemu, što će raditi.

Ali, znate, izrazio sam mu da bih bio vrlo nesretan ako bi to učinio, i mislim da to neće učiniti. Nadam se da neće." Ustvrdio je da se kineski čelnik ne bi usudio poduzeti taj korak dok je on predsjednik.

Ovlasti na domaćem terenu

Na domaćem planu, Trump je priznao da suci imaju ovlast ograničiti njegovu politiku, ali je već razmišljao o zaobilaznim rješenjima. Spomenuo je mogućnost da, ako Vrhovni sud poništi njegove carine, on ih može preoblikovati u naknade za licenciranje.

Također je ponovio spremnost da se pozove na Zakon o pobuni (Insurrection Act) i rasporedi vojsku unutar Sjedinjenih Država ako to smatra potrebnim. Do sada, zaključio je, "stvarno nisam osjetio potrebu za tim."