SUTKINJA Trgovačkog suda u Zagrebu Nevenka Siladi Rstić u petak je rješenjem potvrdila nagodbu koju su prihvatili vjerovnici u postupku izvanredne uprave nad Agrokorom te odredila da će nadzor nad ispunjenjem i provedbom nagodbe provoditi sud, izvanredni povjerenik i privremeno vjerovničko vijeće.

Rješenjem Trgovačkog suda "potvrđuje se nagodba koja je prihvaćena od strane vjerovnika u postupku izvanredne uprave nad društvom Agrokor i njegovim ovisnim i povezanim društvima, na ročištu za glasovanje o nagodbi održanom dana 4. srpnja".

Određen nadzor

Rješenjem se određuje i nadzor nad ispunjenjem i provedbom nagodbe. "Nadzor će vršiti sud, izvanredni povjerenik i privremeno vjerovničko vijeće. Izvanredni je povjerenik dužan sud i vijeće jednom godišnje izvijestiti o ispunjenju nagodbe", predviđeno je rješenjem. 

Također se navodi kako "postupak izvanredne uprave završava provedbom nagodbe te kako nagodba ima pravni učinak od dana donošenja rješenja o potvrdi nagodbe prema svim vjerovnicima, pa i prema vjerovnicima koji nisu sudjelovali u postupku, kao i prema vjerovnicima koji su sudjelovali u postupku, a njihove osporene tražbine se naknadno utvrde".

Protiv današnjeg rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu dopuštena je žalba u roku od osam dana od dana primitka rješenja. Dostava se smatra obavljenom protekom roka od osam dana od dana objave rješenja na mrežnoj stranici e-oglasna ploča. O žalbi odlučuje Visoki trgovački sud.

Obrazloženje odluke

Sud u obrazloženju rješenja, koje s tablicama o tome kako su glasovali pojedini vjerovnici ima 60-ak stranica, navodi da su ukupne tražbine vjerovnika s pravom glasa iznosile 33,76 milijardi kuna, za nagodbu su glasovali vjerovnici s tražbinama u iznosu od 27,08 milijardi kuna ili 80,2 posto vjerovnika s pravom glasa, dok su protiv bili vjerovnici s tražbinama u iznosu 4,7 milijardi kuna.

Sud također naglašava da su se uzimale u obzir nenamirene tražbine vjerovnika "jer bi bilo nepravično da vjerovnici namirenih tražbina u cijelosti i u određenom dijelu odlučuju o sudbini nenamirenih tražbina".

U obrazloženju rješenja sutkinja Siladi Rstić objašnjava i zašto sud smatra da je privremeno vjerovničko vijeće imalo ovlasti sudjelovati u ime vjerovnika u sastavljanju i pripremi nagodbe i davanju suglasnosti izvanrednom povjereniku na konačni tekst nagodbe. 

Razlog zašto vjerovnici nisu uspjeli izabrati svog člana za svaku pojedinu skupinu te zašto (stalno) vjerovničko vijeće nije osnovano, sud vidi u dvije ključne determinirajuće činjenice - u načinu biranja članova vjerovničkog vijeća te u kratkom roku trajanja postupka izvanredne uprave u fazi predlaganja namirenja vjerovnika nagodbom (12 plus tri mjeseca). Naime, navedeni rok je prekratak da bi se vjerovničko vijeće oformilo, tj. osnovalo na način propisan za njegovo osnivanje po kogentnoj odredbi članka 30. Zakona o izvanrednoj upravi, obrazlaže se u rješenju, uz podsjećanje kako se, zbog naknadno "pronađenih" društava koja su ovisna i povezana društva Agrokora, postupak trebao dopunjavati tim tvrtkama te su njihovi vjerovnici trebali dobiti ista prava i ovlasti na podnošenje i utvrđivanje tražbina. 

Stoga je prvo rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama moglo biti doneseno tek 15. siječnja 2018. i time je ispunjen zakonski uvjet da izvanredni povjerenik može pozvati vjerovnike da u roku mjesec dana obavijeste njega i sud o članovima vjerovničkog vijeća. Rok je istekao dana 2. ožujka 2018. godine, a tri od pet skupina nisu uspjele izabrati svog člana vjerovničkog vijeća, podsjeća sutkinja.

Zamjećuje pritom i kako se stalno vjerovničko vijeće bira običnom većinom svih vjerovnika iste skupine, a ako ga neka skupina ne imenuje u roku od 90 dana od dana objave poziva za imenovanje onda će ga imenovati sud na prijedlog izvanrednog povjerenika u naknadnom roku od osam dana. 

Sutkinja Siladi Rstić pritom navodi kako se prema odredbama Zakona o izvanrednoj upravi kod imenovanja stalnog vjerovničkog vijeća "misli na 'glave', a ne na tražbine vjerovnika, što znači da ukoliko neka skupina npr. broji 2000 vjerovnika potrebno je da za jednog te istog izabranog člana vjerovničkog vijeća glasa 1001 vjerovnik što je praktički nemoguće postići".

Podsjeća i da je Visoki trgovački sud rješenjem od 5. travnja, koje je Trgovačkom sudu u Zagrebu dostavljeno 27. travnja 2018. i isti dan objavljeno ukinuo razvrstavanje u skupine i broj članova stalnog vjerovničkog vijeća koje je prvobitno predložio izvanredni povjerenik. Tako je "preostao prekratak rok od dana objave drugostupanjske odluke i trajanja postupka izvanredne uprave do faze prijedloga nagodbe vjerovnicima (do 10. srpnja 2018.) da bi se u istom ponovno provela složena i dugotrajna procedura izbora članova vjerovničkog vijeća" jer su ostala samo dva mjeseca do kraja trajanja postupka izvanredne uprave, odnosno do 10. srpnja, što je kraće od zakonskog roka od 90 dana za izbor članova stalnog vjerovničkog vijeća. 

Stoga je ostalo djelovati privremeno vjerovničko vijeće koje po Zakonu o izvanrednoj upravi ima ovlasti, obveze i prava kao i vjerovničko vijeće, navodi se uz ostalo u obrazloženju rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu.