SUTRA prestaje obaveza dvojnog iskazivanja cijena koja je bila na snazi od rujna 2022. Hoće li trgovci ostaviti dvojne cijene još neko vrijeme, ovisit će isključivo o njihovoj dobroj volji jer je stav Ministarstva u ovom slučaju vrlo jasan. Smatraju kako je 16 mjeseci dovoljno za prilagodbu na novu valutu te će pratiti europske preporuke.

Iako se brojni građani žale da se još nisu naviknuli na novu valutu, a udruge potrošača traže produljenje te obaveze, ministar financija Marko Primorac je nedavno ponovio da ono nije potrebno.

Ministar smatra da bi to samo zbunjivalo potrošače

Daljnje dvojno iskazivanje cijena pridonijelo bi zbunjivanju potrošača, a između ostalog nije ni u skladu s preporukama Europske komisije, rekao je Primorac, dodavši da se razdoblje obaveze dvojnog iskazivanja protegnulo na 16 mjeseci, što je dulje no u drugim zemljama koje su uvodile euro.

Prilagodbu građana na euro su kroz mjesece pratili i istraživači s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Hendal su ih između ostalog upitali u kojoj mjeri trenutne cijene u eurima preračunavaju u kune.

U studenom je tako 47 posto ispitanika reklo da to uvijek čini, 46 posto ponekad, a samo šest posto njih nikad.

Istraživanje se provodi svaki mjesec na nacionalno reprezentativnom uzorku od 500 hrvatskih građana, a u prvom iz veljače ove godine 60 posto građana je odgovorilo da uvijek preračunava iz eura u kune, 36 posto da to radi ponekad i četiri posto da to nikad ne čini.

Ti postoci se mogu promatrati kao indikator prilagodbe, a iako pomak u odnosu na početak godine postoji, ostaje činjenica da krajem godine otprilike pola građana još uvijek pri svakom praćenju cijena i kupnji preračunava cijene iz eura u kune.

"Teško se prebaciti u tako kratko vrijeme"

Viši asistent na katedri za psihologiju FFZG-a Nikola Erceg smatra da je zaključak koji proizlazi iz ovih rezultata da se građani još uvijek nisu priviknuli na euro.

"Kune su nam bile valuta jako dugo vremena i jednostavno, kad je nešto izraženo u kunama, mi odmah, instinktivno znamo vrijedi li to toliko ili ne. U eurima jednostavno nemamo taj osjećaj. Vrijedi li neko pivo u kafiću 3 eura i 35 centi, nemamo pojma, dok ne preračunamo da je to oko 25 kuna. Onda otprilike imamo osjećaj o tome isplati li se to pivo toliko platiti.

Dakle, preračunavanje u kune je, pretpostavljam, neka vrsta osiguranja da ne donesemo neku krivu financijsku odluku. U tom smislu, dodatna nezgoda je i da su cijene u eurima niže u apsolutnom smislu od onih u kunama i nama 2 eura automatski zvuče povoljnije od 15 kuna.

To se zove iluzijom novca i generalno opisuje fenomen da smo osjetljiviji na nominalnu vrijednost novca, na broj koji vidimo, nego na stvarnu realnu vrijednost, odnosno koliko možemo kupiti novcem", objasnio nam je nedavno psiholog Erceg.

Po njemu će ukidanje dvojnog iskazivanja cijena vjerojatno pridonijeti tome da se građani brže naviknu na euro, odnosno da prije prestanu preračunavati u kune, no s druge strane bi moglo i otežati odluke o potrošnji i kupnji ili dovesti do neželjenih trošenja.

S obzirom da bi prioritet trebao biti da se što manje građana "opeče" u procesu prilagodbe, Erceg smatra da možda ne bi bilo loše dvojno iskazivanje ostaviti još neko vrijeme, dodao je u razgovoru za Hinu.

Prestanak dvojnog iskazivanja cijena će se reflektirati na rast cijena?

S druge strane, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Marijana Ivanov je nedavno izrazila bojazan da bi prestanak dvojnog iskazivanja cijena mogao imati efekt na rast cijena u siječnju.

"Otvara se jedan novi prostor za netransparentnost cijena, koji će vjerojatno dio ponuđača na tržištu iskoristiti", smatra Ivanov.

Po njoj je obaveza dvojnog iskazivanja trebala trajati kraće, jer se dobar dio građana "u startu opustio" te cijene uobičajenih proizvoda i dalje isključivo gledaju u kunama, a većina ih i ne zna da se ta mjera ukida iduće godine.

Pogledajte što Zagrepčani misle o cijeloj situaciji

"Nisam se navikla na euro i jako mi nedostaje kuna, zato što je to ipak bio naš novac i to je bilo nešto, između ostalog, za što su se borili naši branitelji. A sada smo, eto, ostali i bez toga. Oko mi se naviklo na euro, ali kuna je kuna. Ajmo reći, kuna je u srcu", kazala je jedna Zagrepčanka. 

"Jako mi nedostaje kuna. Sve manje novaca imam u džepu. Bez 20, 30 eura ne možeš ni otići u dućan. Sve je skupo, sve. I da sada dignu plaće, bilo bi još skuplje", rekao je jedan muškarac. "Kune mi ne nedostaju, ali svejedno još uvijek preračunavam. Nisam baš vješta s novcima", kazala je druga Zagrepčanka.