"POLAZEĆI od ustavne odrednice prema kojoj Republika Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana koji žive i borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom, dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči se osobita skrb i zaštita Republike Hrvatske", navodi se u odluci vlade Andreja Plenkovića od 13. prosinca 2017. godine da iz hrvatskog državnog proračuna dodijeli 40 milijuna kuna Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar.

To nije bila jednokratna odluka, odnosno pomoć, nego se u međuvremenu pretvorila u uobičajeno financiranje SKB-a Mostar novcem hrvatskih poreznih obveznika, o čemu svjedoči i jučerašnja odluka Plenkovićeve vlade da toj bolnici u susjednoj državi opet da 40 milijuna kuna.

Pogledajte kako izgleda bolnica u BiH na koju je vlada spiskala stotine milijuna naših kuna:

Kujundžić: Nehumano je okrenuti glavu od svog naroda

Ovaj put se nije pribjeglo visokoparnoj retorici o "ustavnim odrednicama" i "osobitoj skrbi i zaštiti" za "dijelove hrvatskog naroda u drugim državama", nego je sve ostalo na razini birokratskog metajezika o "poticaju za zdravstvo u Bosni i Hercegovini".

Zato se za verbalni kič potrudio ministar zdravstva Milan Kujundžić, izjavivši sljedeće: "I u hrvatskom zdravstvu imamo problema, ali - ako okrenemo glavu od svog naroda - mislim da je to nehumano i dugoročno nije održivo ako želimo gledati interes hrvatskog naroda u cjelini."

SKB-u Mostar ponovno prijeti blokada računa te bi tih najnovijih 40 milijuna kuna iz hrvatskog proračuna trebalo navodno biti iskorišteno za plaćanje dugova dobavljačima lijekova i medicinskog materijala.

Vječni ravnatelj Ante Kvesić

Vlada RH tako redovito spašava SKB Mostar od blokade i bankrota, iako se u upravljanju tom za Hercegovinu neprijeporno važnom zdravstvenom ustanovom godinama ništa ne mijenja. 

Prema pisanju medija u BiH, revizija je 2017. godine pokazala da SKB Mostar duguje 110 milijuna konvertibilnih maraka (više od 50 milijuna eura), od čega za poreze i doprinose duguje 46 milijuna maraka. 

Ravnatelj bolnice Ante Kvesić, inače iznimno blizak HDZ-u BiH, takav financijski rezultat svojeg upravljanja opravdao je time da SKB Mostar ne može naplatiti sva svoja potraživanja i izjavio je da ne vidi ništa sporno u nalazu revizije. Kvesić tvrdi da ima problema s kantonalnim zdravstvenim zavodima, kojima u kantonima s hrvatskom većinom upravljaju kadrovi iz HDZ-a, a i ministar zdravstva u Federaciji BiH je HDZ-ov kadar Vjekoslav Mandić. Zato je prilično nejasno zašto bi niz HDZ-ovaca radio protiv SKB-a Mostar, čiji se ravnatelj također ne može postati bez blagoslova HDZ-a BiH.

Kvesić je i danas ravnatelj SKB-a Mostar, iako se višekratno pokazalo da nije u stanju voditi tu važnu ustanovu na zadovoljavajući način.

Plenkovićevo obećanje

Pacijenti koji pak završe u toj bolnici se često žale da su uvjeti u njoj katastrofalni pa je pitanje troše li se svi ti milijuni koji dolaze iz Hrvatske doista na pravi način. 

Premijer Andrej Plenković u rujnu 2017. posjetio je SKB Mostar i sastao se s ravnateljem Kvesićem, dok je predsjednik HDZ-a BiH i tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović funkcionirao kao posrednik između vlade u Zagrebu i SKB-a Mostar. Plenković je tada obećao da će SKB Mostar biti uvršten u hrvatski proračun, pohvalio se medijima ravnatelj Kvesić, a ova najnovija odluka da se mostarskoj bolnici u golemim dubiozama dodijeli 40 milijuna kuna pokazuje da hrvatska vlada radi u tom pravcu.

U lipnju 2018. je hrvatska vlada dala još 39 milijuna za pomoć zdravstvu u Bosni i Hercegovini, a i u srpnju je u zdravstvo susjedne zemlje dodatno uplatila nešto više od pet milijuna kuna. Stotine milijuna kuna su, dakle, u samo proteklih nekoliko godina otišle iz RH za zdravstvo u BiH, većinom za SKB Mostar, dok se istovremeno zdravstveni sustav u Hrvatskoj raspada.

Što vi mislite? Treba li novac hrvatskih poreznih obveznika trošiti na zdravstvo u BiH ili u Hrvatskoj? Recite nam u anketi!

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.