RADNICI Uljanik Grupe - brodogradilišta Uljanik i 3. maj danas su krenuli u štrajk nakon što im nije isplaćena plaća za srpanj.

Uljanik je kao i ostala brodogradilišta do sada već dobio milijarde javnog novca - no usprkos obilnoj pomoći nastavili su, osim brodova, proizvoditi i ogromne gubitke. Prema izračunu Instituta za javne financije, od 1992. do 2015. na brodogradilišta u Hrvatskoj potrošeno je oko 30 milijardi kuna.

Uljanik Grupa prvo polugodište 2018. završila je s gubitkom od 364,8 milijuna kuna, što je povećanje za otprilike tri puta u odnosu na isto razdoblje lani, kada je on iznosio 113,3 milijuna kuna, pokazuju podaci iz financijskog izvješća objavljenog danas.

Ukupni prihodi Grupe iznosili su 838,2 milijuna kuna i pali su 44 posto. U kompaniji radi oko 4300 ljudi.

Iako radnici Uljanika traže pomoć vlade, radi se zapravo o privatnoj kompaniji u kojoj mali dioničar - radnici imaju oko 46 posto dionica.

Najveći pojedinačni dioničar je Croatia Osiguranje koja ima nešto manje od 10 posto dionica. Država kroz CERP, Kapitalni fond, HZZO i Fond za razgradnju NEK kontrolira oko 25 posto dionica. U prvih 10 najvećih dioničara nalaze se i dva mirovinca i Adris. Vlasništvo je prilično usitnjeno, a prvih 10 dioničara kontroliraju oko 48 posto dioničara.

Izvor: SKDD

Vlada je prošlog mjeseca u Bruxelles poslala plan restrukturiranja Uljanika, a prema onome što se do sada zna, radi se o ''spašavanju'' teškom 580 milijuna eura, od čega bi 350 milijuna eura, ili 2,6 milijardi kuna, trebala osigurati država, odnosno porezni obveznici.

“Mi smo u Bruxelles poslali prijedlog programa restrukturiranja. Ovo nije završena, zatvorena varijanta. Mi ćemo se potruditi koliko je god moguće i zahtijevati od Europske komisije da nam što prije sugerira što je u samom modalitetu možda neprihvatljivo, na modalitete koji na bilo koji način ruše tržišno natjecanje ili utječu na slobodu tržišta kapitala, roba i usluga'', izjavio je prošlog mjeseca ministar gospodarstva Darko Horvat.

Uzmemo li ukupnu cifru od 580 milijuna eura koja je potrebna za nastavak rada, ispada da će to spašavanje spasitelje koštati oko 135 tisuća eura ili blizu milijun kuna po radniku.

No država se našla u pat poziciji jer je Uljaniku do sada izdano 600 milijuna eura jamstava koje bi opet platili porezni obveznici ako bi firma završila u stečaju.

Jučer poslijepodne održan je sastanak u vladi o stanju u brodogradnji, nakon kojega je ministar gospodarstva Darko Horvat izjavio da je "nekoliko opcija na stolu" i da će se konačna odluka znati za dan ili dva.

"Ministar Marić i ja, s premijerom, radnicima i upravom, nastojimo naći legitimni modalitet da se radnicima osiguraju barem dvije plaće, a o odgovoru Bruxellesa na plan restrukturiranja ovisit će i naši budući koraci", izjavio je Horvat.
Danas se na probleme Uljanika osvrnuo i ministar financija Marić, ali nije htio prognozirati koliko je Uljanik blizu predstečaja ili stečaja. "Brojna pitanja trebaju biti postavljena na drugoj adresi, vlada ne bježi od svoje uloge, no znamo kakav je model vlasništva, upravljanja i vođenja te kompanije", rekao je i dodao: "Sve su vlade do sada pomagale brodogradnju kroz razna avansna i financijska jamstva, međutim svemu dođe kraj. Postoje ograničenja koja su zaista velika", poručio je ministar financija koji nije htio predviđati ishod situacije u Uljaniku, niti se očitovati bi li vlada uskočila ako odstupi Uprava te kompanije.

Hoće li porezni obveznici još jednom “spašavati” brodogradilišta, doznat ćemo uskoro.