Foto: Hina, Index

*Iako bi u vladi voljeli da hrvatska javnost misli da je kriza Agrokora zapravo stigla "preko noći", a mudra politika HDZ-ove vlade uskočila "brzo i preventivno", jasno je kako su do jučer gotovo sve državne institucije i bitni ljudi radili na očuvaju poslovnog carstva Ivice Todorića.

Upravo taj lanac čuvanja tajne propasti Agrokora doveo je na kraju do jedne od najvećih afera u hrvatskoj vladi koja se ogleda u "Lex Agrokoru".

U serijalu od sedam članaka "Todorićevi pomagači", bavimo se upravo njima. Poreznoj upravi, aktualnim ministrima, HBOR-u, Ministarstvu financija, Hanfi, Mirovinskim fondovima, HNB-om, bankama i Fondovima, koji su radile sve za Gazdu. Ivicu Todorića.

> TODORIĆEVI POMAGAČI 1. DIO HNB je Todoriću dao privatnog guvernera, a onda gledao kako raste balon mjenica

> TODORIĆEVI POMAGAČI 2. DIO Mirovinski fondovi, novac iz fondova slijevao se u Agrokor

"POREZNA uprava kontinuirano obavlja nadzor", uvjeravao nas je početkom godine ministar financija Zdravko Marić kada je krenula afera Agrokor. No sada kada su neke stvari oko Agrokora puno jasnije nego što su bile prije devet mjeseci, sasvim je očigledno kako je i ova institucija zakazala oko otkrivanja pravog stanja u toj kompaniji.

U 146 veliki tvrtki od njih 600 nije bilo poreznog nadzora 17 godina

Podsjetimo kako je Index objavio dokument Porezne uprave sastavljen 29. rujna ove godine, u kojem stoji da od 2000. godine do danas nije bilo nadzora 146 velikih poreznih obveznika. Procjenjuje se kako velikih poreznih obveznika u Hrvatskoj ima oko 600. U njih 170 nikada nije bilo nadzora PDV-a, nadzora prijavljene dobiti nije bilo u 252 tvrtke od 2000. godine, a kontrole prijavljenog dohotka i doprinosa nije bilo u 378 velikih tvrtki.

Iako se u prezentaciji ne spominju imena velikih tvrtki u koje posljednjih 17 godina nikada nije kročila noga poreznog inspektora, podsjetimo kako se spominjalo da su upravo Agrokorove tvrtke bile lišene bilo kakvog nadzora poreznika. Zastupnici Mosta tvrdili su da porezni inspektori nisu bili u Agrokoru od 2007. godine, dok se ministar Marić branio od brojnih takvih tvrdnji izjavom da ne može o tome govoriti jer je vezan poreznom tajnom.

A što s Agrokorom?

Podatak o nepostojanju nadzora za velike tvrtke posebno je bitan nakon što je posebna revizija otkrila u Agrokorovim kompanijama razliku vrijednosti imovine koja se mjeri milijardama kuna.

Isto tako, danas se gotovo svi pozivaju na Državno odvjetništvo i Poreznu upravu da dokažu revizorska izvješća odnosno utvrde stanje, eventualno dokažu nepravilnosti te tako potvrde ono što je pronašla revizija.

Što je otkrila revizija, a nije Porezna?

A revizija je otkrila puno toga. Razlika u ukupnoj imovini Agrokorovih tvrtki mjeri se milijardama kuna. Najviše je muljanja bilo s izvješćima Konzuma. U 2015. godini Konzum je prikazao dobit od 235 milijuna kuna, ali stvarni rezultat je gubitak od milijardu i 400 milijuna kuna. Prema izvješću koje je sastavio PricewaterhouseCoopers (PwC), prihodi i dobit Konzuma iz 2015. prepravljeni su zbog, kako se objašnjava, iskazivanja neevidentiranih troškova koji se odnose na tu godinu. U izvješću Leda stoji da nije unesen adekvatni ispravak vrijednosti od 550,7 milijuna kuna, pa je zapravo Ledo poslovao s gubitkom od 269,8 milijuna kuna. Jamnica je također zbog ispravaka vrijednosti u minusu od 255 milijuna kuna. Sve te nepravilnosti nije uočila Porezna uprava.

Na kraju nije ni čudo da je izvanredni vladin povjerenik u Agrokoru zatražio od Porezne uprave povrat preplaćenog iznosa poreza na dobit koji je Konzum platio za 2014. i 2015. Prema ranijim izvještajima, Konzum je u 2014. i 2015. ostvario dobit od 464 milijuna kuna, na koju je plaćeno oko 120 milijuna kuna poreza. No revizija je utvrdila gubitak, pa se traži - povrat novca.

Porezna ga htjela ispitati, ali onda se zvalo Banske dvore

No Porezna ima burnu prošlost s Ivicom Todorićem. Prije samo 6 godina pisalo se kako je Porezna odlučila pozvati Todorića na razgovor kako bi se ispitalo porijeklo njegove osobne imovine.

Konkretno, na tapetu su bili Kulmerovi dvori, prebacivanje tvog dvorca s vlasništva Agrokora na obitelj Todorić te kredit Hypo banke. Poreznu su zanimali i ostale osobne nekretnine Todorićevih koje je navodno kupovao, odnosno pravdao novcem Agrokorovih dividendi. U fokusu su bili i osobna lovišta, vile i jahte.

Navodno je Todorić tada zvao u Banske dvore i razgovarao s nekoliko ministara jer je bio uvrijeđen da se takva informacija našla u medijima. Javno je poručio da se neće odazvati pozivu Porezne uprave i da će im poslati - odvjetnika. Kako je na kraju završio nadzor te imovine, jasno je danas, šest godina kasnije.

Eh da, porezni dug

Ne treba zaboraviti i da je upravo Index pronašao porezni dug Agrokora, za koji nas je aktualna vlast uvjeravala da zapravo ne postoji. Krajem rujna uspjeli smo, zahvaljujući postupku povjerenice za informiranje, dokazati ono oko čega smo stalno inzistirali. Na dan 27. ožujka Agrokorova poduzeća imala su dug od 134,8 milijuna kuna (koji je dospijevao 28. veljače, 10. ožujka i 15. ožujka) pa je Porezna izdala rješenje o ovrsi 16. ožujka.

Podsjetimo da je upravo ministar Marić govorio da "nisu uočene nikakve nepravilnosti koje odstupaju prema drugim poreznim obveznicima."