ŠTO SE TOČNO dogodilo i tko je odgovoran za prisutnost korozivnog sadržaja koji je ozlijedio mladića koji je u jednom ugostiteljskom objektu u Rijeci popio Coca-Colinu mineralnu vodu Romerquelle moći će se definitivno zaključiti tek kada se istragu privede kraju, a kompanija objavi svoje protokole rada i navede sredstva koja koristi u proizvodnom procesu kako bi se konačno mogla potvrditi ili odbaciti teza da je tu bilo pogreške.

No ta se teza, kako stižu podaci provedenih analiza, čini sve manje vjerojatnom. Preciznije rečeno, čini se gotovo nevjerojatnom.

Što se danas doznalo?

Danas smo doznali da je Centar za forenzična ispitivanja i vještačenja Ivan Vučetić utvrdio da se tekući sadržaj koji je prošle subote u kafiću u Rijeci popio 19-godišnjak u fizikalno-kemijskim svojstvima podudara s tekućinom iz bočice bezalkoholnog pića s okusom koja mu je bila poslužena.

Također smo doznali da je analiza pokazala da je ta tekućina bila jako lužnata vodena otopina pH vrijednosti 13.6 te da se vjerojatno radi o nekom sredstvu za pranje ili odmašćivanje.

Istovremeno se pokazalo da je sadržaj drugih 20 analiziranih bočica bio ispravan, odnosno da je u njima bila tekućina čiji je pH bio 3.5, što odgovara pH vrijednostima te vrste napitaka.

Slično vrijedi i za prvi prijavljeni događaj na zagrebačkom području od 7. studenog.

Na temelju ovih rezultata može se zaključiti da je vjerojatnost da je Coca-Cola odgovorna za ozljede koje je pretrpio 19-godišnji Riječanin vrlo mala, dok je vjerojatnost da je netko u bočicu Romerquellea slučajno ili namjerno nalio sredstvo za čišćenje značajno veća.

Slučaj za policiju

Profesor Ernest Meštrović, prodekan Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, kaže da bi sada još trebalo istražiti ima li pronađena lužina, najvjerojatnije natrijeva, ikakve veze s Coca-Colom.

"Trebat će utvrditi koristi li se ta ista lužina u proizvodnom procesu Coca-Cole, a također će trebati vidjeti odgovaraju li njezine koncentracije onima koje koristi kompanija", kaže Meštrović.

"Nama još uvijek nedostaje informacija, a bez njih ne možemo ništa konačno zaključiti. Možemo samo nagađati i postavljati razne vjerojatnije ili manje vjerojatne hipoteze", dodaje.

Teorija o pogrešci u proizvodnom lancu

U medijima se posljednjih dana često navodila mogućnost da je došlo do neke pogreške u proizvodnom lancu Coca-Cole, odnosno u procesu čišćenja postrojenja.

Nametalo se pitanje kako je ta pogreška mogla uzrokovati ozljede te kako je moguće da su one bile vrlo različitih težina, ako ih je uopće bilo više. Naime, prijava je bilo više, ali ne i ozljeda.

Kako se to eventualno moglo dogoditi u proizvodnji?

Kada bismo krenuli od pretpostavke da je problem doista bio u proizvodnom lancu Coca-Cole, postoji jedno moguće tumačenje kako je moglo doći do trovanja.

U čišćenju strojeva i cijevi za punjenje bočica u industriji napitaka i generalno u prehrambenoj industriji koriste se kiseline i lužine, a obje mogu imati sličan korozivan učinak na ljudsko tkivo.

Za te svrhe uobičajeno se koriste peroctena kiselina i natrijeva lužina. One su vrlo oksidativne, što znači da imaju jako nagrizajuće svojstvo. Kiselinom se u cijevima od nehrđajućeg čelika otapaju razne zaostale organske tvari, pa čak dijelom i željezo i nikal postrojenja. Nakon toga se istim sustavom pušta jaka lužina koja neutralizira djelovanje kiseline.

U scenariju da lužina ne bi dovoljno neutralizirala kiselinu, u sustavu bi moglo zaostati kiseline. U obratnom slučaju, da je lužine previše, rezultat bi bio višak lužine koja također ima korodirajuća svojstva.

No kroz sustav se konačno pušta i voda koja sve ispire, a ona bi morala biti PH neutralna, što se uobičajeno vrlo rigorozno kontrolira.

U slučaju da se dogodi da voda nije dovoljno provjerena pa je nešto kiseline ili lužine završilo u bočicama, njihova bi koncentracija s vremenom padala jer bi sam proizvod, mineralna voda ili napitak, ispirao sustav. Na taj način prve bi bočice mogle sadržavati veće koncentracije korozivnog sredstva, a kasnije sve manje i manje. To bi eventualno moglo objasniti zašto su ozljede kod jedne osobe bile jake, a kod ostalih male ili nikakve.

Stručnjaci ističu da je zbog svega navedenog vrlo važno da Coca-Cola obznani kako izgleda njezin proizvodni proces, koje kiseline i lužine koristi te u kojim koncentracijama i uz kakve režime i protokole provjere.

Teško je pronaći sestrinske boce one kritične

Meštrović smatra da je jedan od problema u istrazi to što nije za očekivati da će boce biti pakirane jedna do druge točno onim redoslijedom kojim su proizvedene - boca jedan do boce dva, tri i tako dalje.

"Stoga je teško očekivati da će se u istom paketu koji je stigao u neki ugostiteljski objekt, primjerice u Rijeci, naći cijela skupina boca s visokim koncentracijama korozivne tvari sa samog početka proizvodnog procesa neposredno nakon čišćenja. S druge strane, boce u jednom pakiranju ne bi trebale biti ni međusobno jako udaljene. U istom pakovanju neće završiti jedna boca od prvog dana punjenja i trećeg dana, već boce koje su, iako ne baš sasvim sestrinske, ipak bliske po vremenu proizvodnje odnosno punjenja", tumači naš stručnjak.

Vjerojatnost da je pogreška u Coca-Coli vrlo je mala

Meštrović smatra da je mogućnost da je bilo pogreške u procesu čišćenja vrlo mala jer su provjere vode kojom se ispire sustav obično vrlo rigorozne.

"Prema dobroj proizvođačkoj praksi, nakon procesa neutralizacije kiseline lužinom mora se uzeti uzorak vode od ispiranja i pokazati da je ona neutralna. U protivnom bi značilo da je zakazao sustav kontrole kvalitete, a to je malo očekivano, gotovo nemoguće. Kada se linija ispire, ne pokreće se ponovno proizvodnja ako nema sigurnosti da je sve dobro oprano. Mogu vam garantirati da se tako radi u farmaceutskom sektoru. Tu se rade ispirci sve dok nije sigurno da nema ni kiselina ni lužina. Vjerujem da je to tako napravljeno i na mjestu na kojem je punjena sporna boca, u Austriji. Vrlo je malo vjerojatno da bi netko krenuo puniti boce a da nije provjerio čistoću vode tj. ispiraka", kaže Meštrović.

Coca-Cola ipak treba objaviti podatke o svojem procesu

Napominje da bi u svakom slučaju trebalo imati podatke o tome kako izgleda proizvodni lanac Coca-Cole.

"Pretpostavljam također da oni dio proizvoda na samom početku linije i ne puštaju u prodaju, već tretiraju kao škart. To bismo također trebali doznati", tumači Meštrović.

Istraga tek treba pokazati tko je odgovoran

Prof. Sanja Martinez s istog fakulteta također smatra da objavljeni nalaz iz Vučetića ostavlja vrlo malu mogućnost da je problem u Coca-Coli.

"Podatak o vrlo visokom PH ukazuje da je vrlo mala vjerojatnost da je to došlo iz proizvodnje jer koncentracije lužine u tom slučaju ne bi bile tako visoke. Mislim da je najbolje uvijek pričekati nalaze stručnih analiza prije nego što se krene u spekulacije i dizanje panike. Je li se ta lužina u boci Romerquellea našla slučajno ili namjerno, na istrazi je da utvrdi", kaže Martinez.