DILJEM Rusije i inozemstva ruski su građani stajali u redovima kako bi svojim potpisom dali potporu predsjedničkoj kandidaturi Borisa Nadeždina, bivšeg zastupnika ruske Dume, glasnog protivnika rata u Ukrajini i dosad najozbiljnijeg konkurenta Vladimira Putina.

Redovi za potpise i podrška ruske oporbe

20. i 21. siječnja počeli su se stvarati dugi redovi ispred ureda Borisa Nadeždina, bivšeg zastupnika Dume koji se namjerava uključiti u predsjedničku utrku i biti legitiman kandidat na izborima u ožujku. Deseci tisuća Nadeždinovih pristaša u redovima su čekali dati svoj potpis za Nadeždinovu kandidaturu. U gradovima diljem zemlje zabilježeni su i pokušaji sprječavanja potpisivanja za njegovu kampanju, piše Guardian.

Nadeždinov stožer priopćio je prošlog tjedna da je prikupljeno više od 200.000 potpisa, dvostruko više nego što mu treba da se službeno pridruži utrci. No, ruske vlasti bi ga ipak mogle odbiti staviti na glasački listić i proglasiti desetke tisuća potpisa nevažećima, što je taktika kojom su se i ranije služili u slučaju drugih oporbenih kandidata.

Nadeždinova kandidatura nije prva antiratna kandidatura koja se pojavljuje u ovom ruskom izbornom ciklusu. Jekaterina Duncova, ruska TV novinarka, podnijela je svoju kandidaturu kao nezavisna kandidatkinja za predsjednicu, no prošlog ju je mjeseca diskvalificiralo rusko izborno povjerenstvo. Tada je najavila svoju podršku Nadeždinovoj kampanji.

"Kao oporba, moramo tražiti zajednički jezik, a ne sukobe", rekla je o svojoj odluci da podrži Nadeždina. "Naša zajednička točka je želja za mirom i to mi je prioritet. Ostalo će vrijeme pokazati", rekla je Duncova, a prenio je Guardian. I drugi brojni oporbeni političari u Rusiji izrazili su potporu Nadeždinu, uključujući i Alekseja Navalnog.

Tko je Boris Nadeždin?

Stranka građanske inicijative nominirala je Borisa Nadeždina, inače fizičara po struci, za kandidaturu na predstojećim predsjedničkim izborima u Rusiji. Politička karijera Putinovog kritičara započela je početkom 1990-ih kada je izabran u gradsko vijeće Dolgoprudnija, grada u Moskovskoj oblasti. Od 1997. do 1998. bio je pomoćnik tadašnjeg premijera Sergeja Kirijenka.

Godine 1999., kao član stranke Unije desnih snaga, Nadeždin je izabran na stranačkoj listi u rusku Dumu, gdje je postao zamjenik čelnika stranačke frakcije do 2003. Od tada nije bio član parlamenta ili bilo kojeg regionalnog zakonodavnog tijela, iako se natjecao na više izbora. Godine 2019. Nadeždin se pridružio vijeću zastupnika gradskog okruga Dolgoprudni. Posljednjih godina predstavljao je stranke Pravedna Rusija i Građanska inicijativa na izborima, iako mu je zabranjeno da se kandidira za guvernera Moskovske regije 2023. godine.

Nadeždinovu objavu da se namjerava kandidirati za predsjednika odmah su popratile medijske spekulacije da je njegova kandidatura povezana s Kremljom, iako on te glasine demantira. Nadeždinov poznanik rekao je za portal Meduza da je Putinova administracija dala takvu ponudu, ali "bez jasnih jamstava da će biti nominiran".

Na službenoj stranici kampanje Nadeždin se opisuje kao "principijelan protivnik politike sadašnjeg predsjednika". "Putin gleda na svijet iz prošlosti i tamo odvlači Rusiju. Rusiji je potrebna budućnost, budućnost zemlje u koju će se slobodni i obrazovani ljudi ugledati te u koju će se Rusi željeti vratiti", stoji na stranici.

Politički stavovi

Nadeždinov stav o ruskoj invaziji na Ukrajinu jedna je od ključnih točaka njegove kampanje. Nadeždin kaže da je Vladimir Putin "počinio kobnu pogrešku pokrenuvši specijalnu vojnu operaciju". Nastavlja: "Niti jedan od ciljeva operacije nije ispunjen. A malo je vjerojatno da će se oni ispuniti bez ogromne štete ruskom gospodarstvu i nepopravljivog demografskog udarca na zemlju." Tvrdi i da bi Rusija trebala prekinuti rat i "započeti mirovne pregovore s Ukrajinom i Zapadom", prenosi Meduza.

Politico piše da je Nadeždin obećao okončati Putinovu "fatalnu pogrešku" u Ukrajini, zaustaviti mobilizaciju i osloboditi političke zatvorenike, uključujući Alekseja Navalnog. Također je najavio i liberalizaciju zakona oko prava LGBT osoba te ukidanje vojne cenzure.

Ipak, Nadeždin je bio kritiziran zbog svoje dvosmislenosti u pogledu statusa Krima, koji je Rusija anektirala 2014., kao i nedavno okupiranih područja u istočnoj Ukrajini, rekavši da bi njihovim stanovnicima trebalo prepustiti odluku kojoj zemlji žele pripadati. I premda kritizira ukrajinski rat kao Putinovu "fatalnu pogrešku", on ga naziva "specijalnom vojnom operacijom", eufemizmom koji je skovao Putin. Nadeždin se brani korištenjem tog termina kao nužne mjere opreza, odnosno kako bi izbjegao kršenje zakona o vojnoj cenzuri.

Šanse za pobjedu mizerne

Politički analitičar Fedor Krašeninikov rekao je za Reuters kako vjeruje da Središnja izborna komisija Rusije vjerojatno neće odobriti Nadeždinovu kandidaturu. "Čini mi se da se javnost uzbuđuje i ponavlja istu grešku iz kampanje Duncove", rekao je.

"Oko 85 posto sam siguran da će ga izbaciti iz utrke na temelju potpisa i to će biti kraj, koliko god potpisa bilo i koliko god oni bili valjani", tvrdi.

Financial Times prenosi kako je na pitanje novinara smatra li ruski predsjednik Nadeždina političkom prijetnjom, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je kako ga "ne smatraju suparnikom".

I sam je Nadeždin svjestan da mu je za pobjedu potrebno čudo, iako je za Politico rekao kako se već dosad dogodio cijeli niz "čuda i nevjerojatnih stvari", misleći na 200.000 prikupljenih potpisa.

"Putin je protiv mene, ali Bog je na mojoj strani", zaključio je Boris Nadeždin.