UNATOČ suprotnim mišljenjima oko njezina životnog djela i spornim javnim istupima, ubojstvo lingvistice i bivše desničarske zastupnice Irine Farion 19. srpnja šokiralo je Ukrajince.

Podsjetimo, nepoznati napadač ustrijelio je 60-godišnju Farion u glavu ispred njezine kuće u Lavovu u, kako mnogi sada vjeruju, politički motiviranom ubojstvu, piše Kyiv Independent. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se istražuju svi motivi koji bi se mogli kriti iza ubojstva, uključujući i "onoga koji vodi Rusiju".

Zalagala se za upotrebu ukrajinskog jezika

Vjeruje se da su njezine "javne i političke aktivnosti" motiv koji se krije iza atentata, rekao je ministar unutarnjih poslova Igor Klimenko.

Farion se tijekom života snažno zalagala za uporabu ukrajinskog jezika u Ukrajini. Mnogi Ukrajinci pohvalili su je jer je potaknula ukrajinsko društvo da prekine sve veze s ruskim jezikom kako bi se suprotstavila ruskom utjecaju, dok su drugi njezine metode smatrali polarizirajućim. Njezini komentari krajem prošle godine da ukrajinski vojnici koji govore ruski nisu "pravi Ukrajinci" izazvali su veliku pomutnju.

"Već je zauzela svoje mjesto u modernoj ukrajinskoj povijesti"

"U konačnici, povijest će sve staviti na svoje mjesto. A Irina Farion već je zauzela svoje mjesto u modernoj ukrajinskoj povijesti. Povjesničari će procijeniti koje je to mjesto", napisao je zastupnik Jaroslav Yurchyshyn u objavi na društvenim mrežama.

Farion je diplomirala filologiju na Nacionalnom sveučilištu Ivan Franko u Lavovu. Tijekom svoje akademske karijere napisala je više od 200 članaka i bila je uključena u brojne obrazovne projekte za promicanje ukrajinskog jezika i kulture. Krajem 80-ih bila je službena članica ukrajinske Komunističke partije. U početku je poricala svoje članstvo, a kasnije ga ipak priznala. No, tvrdila je da je u partiji provela godinu dana kao i to da je bila među onima koji su htjeli "razmontirati partiju iznutra".

Ismijavala premijera koji je služio pod proruskim predsjednikom

Ukrajinski jezik postao je rašireniji nakon Euromajdanske revolucije 2014. godine, djelomično zahvaljujući jezičnim zakonima koji su kasnije provedeni. Ipak, ličnosti poput Farion počeli su ga zagovarati u razdoblju kada je ruski jezik dominirao javnom sferom. Politikom se bavila od 2012. do 2014. godine kada je izabrana za zastupnicu u ukrajinskom parlamentu. Bila je članica nacionalističke stranke Svoboda, jedine desne političke stranke u Ukrajini koja je dobila vlast.

Tijekom svog mandata u parlamentu ismijavala je premijera Mikolu Azarova, koji je služio pod proruskim predsjednikom Viktorom Janukovičem, zbog njegove loše uporabe ukrajinskog jezika. Pitala je Azarova je li njegova nesposobnost da dobro govori ukrajinski rezultat intelektualnog oštećenja.

Žestoko kritizirala zastupnike koji nisu govorili ukrajinski

Žestoko je kritizirala kolege zastupnike koji su odbijali govoriti ukrajinski unatoč tome što je to službeni radni jezik ukrajinske vlade. Njezin najveći skandal uslijedio je nakon komentara o vojnicima koji govore ruski u ukrajinskoj vojsci. Inače, mnogi Ukrajinci diljem društva, posebno oni iz istočnog dijela zemlje, i danas govore ruski.

"Ne mogu ih zvati Ukrajincima. Ako ne govore ukrajinski, neka se nazivaju Rusima. Ako su tako veliki domoljubi, neka pokažu svoje domoljublje i prouče jezik", rekla je tada. 

Ubrzo nakon toga pojavile su se i vijesti o proukrajinskom studentu na Krimu kojeg su ispitivale okupacijske vlasti nakon što je Farion objavila e-mail koji je dobila od njega. Nije uspjela sakriti njegovo puno ime i druge identifikacijske podatke.

Otpuštena sa sveučilišta, studenti tražili njezinu smjenu

Farion je otpuštena s pozicije profesorice ukrajinskog jezika na Politehničkom sveučilištu u Lavovu nakon što su studenti na sveučilištu i drugi organizirali prosvjede tražeći njezinu smjenu. Ukrajinska sigurnosna služba (SBU) pokrenula je istragu nakon oba incidenta. U lipnju 2023. godine ponovno je zaposlena kao profesorica na Politehničkom sveučilištu u Lavovu.

Nakon vijesti o njezinom ubojstvu, politička stranka Svoboda, čija je bila članica, objavila je javno priopćenje u kojem su objavili da je "atentat izvršen po nalogu Moskve, bez obzira na to koji ga je nitkov izvršio".

"Dekolonizacija jezičnog prostora mora se nastaviti", dodao je Yurchyshyn, zalažući se za to da ljudi nastave rad Farion. Bez obzira na mišljenje o Farion, Ukrajinci diljem društvenih mreža velikom su većinom izrazili svoj užas zbog njezina ubojstva.

"Nije važno što osjećate prema njoj", napisao je video bloger Serhiy Sternenko, koji je preživio pokušaje atentata. "Njezino ubojstvo je sramotan čin terora koji se ne može opravdati."