JEDNA od najviših planina Himalaje, Nanda Devi, krije tajnu iz doba Hladnog rata. Godine 1965. zajednička misija američke CIA-e i indijske obavještajne službe neslavno je propala kada je špijunski uređaj na nuklearni pogon, namijenjen praćenju kineskog nuklearnog programa, nestao u snježnoj oluji.

Incident, koji je izazvao strah od nuklearne katastrofe, zauvijek je promijenio sudbinu planine, koja je 1983. godine u potpunosti zatvorena za javnost, piše Times of India.

Zašto je Nanda Devi zabranjena planina?

Veličanstveni vrh Nanda Devi, koji se uzdiže na 7816 metara u indijskoj saveznoj državi Uttarakhand, desetljećima je zabranjen za planinare i avanturiste. Službena objašnjenja navode zaštitu krhkog ekosustava i poštovanje kulturnog značaja planine. Ipak, pravi razlog leži u dramatičnim događajima iz sredine šezdesetih godina prošlog stoljeća. Iako je pristup strogo kontroliran, iznimke se rade samo za vojne operacije i odobrene znanstvene ekspedicije.

Hladnoratovska špijunaža na krovu svijeta

Početak šezdesetih godina bio je obilježen napetostima Hladnog rata. Kina je provodila nuklearne pokuse u pokrajini Xinjiang, Indija se oporavljala od rata s Kinom iz 1962., a Sjedinjene Države su grozničavo tražile način kako nadzirati kineske vojne aktivnosti. Himalaja se nametnula kao idealna lokacija za postavljanje sofisticiranog prislušnog uređaja.

Zbog ekstremne visine i surovih uvjeta, klasični izvori napajanja nisu dolazili u obzir, pa je rješenje pronađeno u radioizotopnom termoelektričnom generatoru (RTG) - uređaju koji proizvodi energiju toplinom nastalom raspadom plutonija.

Propast misije u snježnoj oluji

Zajedničku misiju CIA-e i indijskog Obavještajnog biroa (IB) vodio je iskusni indijski planinar, kapetan Manmohan Singh Kohli. U rujnu 1965. tim je stigao u podnožje Nanda Devija s teškom opremom, uključujući i generator s plutonijskim kapsulama težak šezdesetak kilograma. Nakon tjedana mukotrpnog uspona, sredinom listopada stigli su do Kampa IV, visoko na jugoistočnom grebenu. No, upravo tada, planina je pokazala svoju ćud. Iznenadna i silovita mećava zaustavila je daljnje napredovanje, a opasnost od lavina postala je prevelika.

Suočen s nemogućim uvjetima, kapetan Kohli donio je tešku odluku - prekinuti uspon. Uvjereni da će se vratiti čim se vrijeme smiri, opremu su osigurali i ostavili na planini. Međutim, kada se ekspedicija vratila sljedećeg proljeća, 1966. godine, dočekao ih je šok. Cijeli uređaj, uključujući i opasne plutonijske kapsule, netragom je nestao. Vjeruje se da ga je lavina povukla u dubine ledenjaka, pokrenuvši time strah od ekološke katastrofe zbog moguće kontaminacije rijeke Ganges.

Zatvaranje planine i dugogodišnja šutnja

Detalji o propaloj misiji desetljećima su bili strogo čuvana tajna. U međuvremenu, pristup području Nanda Devija postajao je sve ograničeniji, a strane ekspedicije zabranjene. Konačno, 1983. godine, indijska vlada je službeno zabranila svako penjanje, proglašavajući cijelu regiju ekološki i sigurnosno osjetljivim područjem. Neuspjela špijunska operacija tako je izravno zapečatila sudbinu planine.

Misterij koji i danas traje

Unatoč brojnim potragama, izgubljeni uređaj i njegove plutonijske kapsule nikada nisu pronađeni. Iako do danas nisu zabilježena značajnija curenja radijacije, prijetnja i dalje postoji, skrivena negdje duboko u ledu. Iako su mnogi detalji misije s vremenom izašli u javnost, pretpostavlja se da potpuna istina još uvijek nije poznata.

Operacija na Nanda Deviju 1965. bio je jedan od najambicioznijih pothvata Hladnog rata, a završila je potpunim neuspjehom, ostavivši iza sebe neriješen misterij i trajnu ekološku prijetnju. Ovaj je događaj zauvijek promijenio odnos prema planini, pretvorivši je u simbol hladnoratovske intrige i važnosti očuvanja prirode. Za planinare, znanstvenike i povjesničare, Nanda Devi ostaje više od vrha - ona je planina koja je prkosila osvajanju i sačuvala svoje tajne.