Švicarski sud ponovno sudi Bjelorusu za zločine iz devedesetih
PRED švicarskim sudom počinje žalbeni postupak protiv bivšeg pripadnika bjeloruskih snaga sigurnosti, koji je prvostupanjskom presudom oslobođen optužbi za sudjelovanje u prisilnim nestancima oporbenih političara krajem devedesetih, prenosi Reuters.
Prvostupanjska oslobađajuća presuda
Jurij Harauski oslobođen je 2023. godine optužbi za umiješanost u nestanak trojice muškaraca 1999. godine. U to je vrijeme bio pripadnik specijalne policijske jedinice SOBR, koja je djelovala pod predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom.
Slučaj su pokrenule kćeri dvojice nestalih, a radi se o prvom postupku u kojem je jedan švicarski sud, po načelu univerzalne jurisdikcije, odlučivao o zločinima navodno počinjenima u Bjelorusiji. Žalbeni postupak vodi se pred kantonalnim sudom u St. Gallenu na istoku Švicarske.
Priznanje sudjelovanja, negiranje ubojstva
Harauski je u Švicarsku stigao kao tražitelj azila i tvrdio da mu je u Bjelorusiji život ugrožen jer je bio spreman javno govoriti o djelovanju jedinice SOBR. Priznao je sudjelovanje u privođenju bivšeg ministra unutarnjih poslova Jurija Zaharenka, nekadašnjeg potpredsjednika vlade Viktora Gončara i poduzetnika Anatolija Krasovskog. Ipak, negirao je da je naredio ili izvršio njihova ubojstva.
Prvostupanjski sud je 2023. zaključio da se stvarna uloga Harauskog ne može pravno dokazati. Kao razlog su navedene njegove proturječne izjave o slučaju. Sud je u presudi naveo i da se uloga bjeloruske vlade nije mogla nedvojbeno utvrditi jer njezini predstavnici nisu sudjelovali u postupku.
Žalba obitelji i organizacija za ljudska prava
Na presudu su se žalile žene koje su podnijele prvotnu tužbu. Podršku su im pružile organizacija Trial International iz Ženeve, Međunarodna federacija za ljudska prava i grupa za ljudska prava Viasna. "Ovaj slučaj prva je prilika u više od 30 godina diktature da se neki od najtežih zločina režima napokon priznaju pred sudom", rekao je Ales Bialiatski, direktor Viasne.
Vlada Aleksandra Lukašenka i ranije je odbacivala kritike Ujedinjenih naroda i udruga za ljudska prava o stanju u zemlji te negira postojanje političkih zatvorenika. Ako bude proglašen krivim, Harauskom prijeti kazna do 20 godina zatvora, što je najviša kazna predviđena švicarskim zakonom.
