ŠVEDSKA mornarica gotovo svaki tjedan nailazi na ruske podmornice u Baltičkom moru i priprema se na to da će ih biti još više ako u Ukrajini dođe do prekida vatre ili primirja, izjavio je zapovjednik operacija švedske mornarice. Kapetan Marko Petkovic upozorio je da Moskva "kontinuirano jača" svoju prisutnost u regiji te da su takvi susreti postali svakodnevni, piše The Guardian. Kaže da se broj ovih susreta posljednjih godina značajno povećao. "Vrlo su česti", rekao je Petkovic.

Sve veće prijetnje na Baltiku

Baltičko more suočava se s nizom rastućih sigurnosnih izazova: sumnjivi hibridni napadi dronovima, navodne sabotaže podvodne infrastrukture te stalni promet starih tankera koji čine "flotu u sjeni" - mrežu civilnih brodova koji prevoze rusku naftu.

Prošlog mjeseca britanski ministar obrane upozorio je da je ruski špijunski brod ušao u britanske vode i laserima ometao vojne pilote, poručivši da ulazimo u "novu eru prijetnji" neprijateljskih država.

Švedska je zbog rastućih napetosti bila domaćin velike NATO vježbe protupodmorničkog ratovanja, Playbook Merlin 25. Sudjelovalo je devet zemalja - među njima Švedska, Njemačka, Francuska i SAD - a stotine vojnika uvježbavale su kako otkrivati podmornice u zahtjevnim uvjetima Baltika. Podvodni krajolik oko Švedske iznimno je razveden i pun skrovitih mjesta, što podmornicama daje prednost i otežava njihovo praćenje.

Petkovic ističe da Rusija ubrzano povećava svoje sposobnosti te svake godine proizvodi jednu podmornicu klase Kilo u Sankt Peterburgu i Kalinjingradu. Kaže da Moskva provodi "namjeran i stalan program modernizacije" svojih brodova.

"Jednom kada se prekine vatra ili uspostavi primirje u Ukrajini, procjenjujemo da će Rusija ojačati svoje sposobnosti u ovoj regiji", rekao je Petkovic. "S obzirom na to, švedska mornarica mora kontinuirano rasti i usredotočiti se na cjelokupnu sliku."

Zabrinutost zbog "flote u sjeni"

Petkovic upozorava da je i ruska "flota u sjeni", sastavljena od civilnih tankera za naftu, razlog za zabrinutost. Ne isključuje ni mogućnost da bi se ti brodovi mogli koristiti za lansiranje dronova. "Flota u sjeni sama po sebi nije vojni problem, ali flota u sjeni mogla bi utjecati na naše nacije iz vojne perspektive", rekao je.

Baltičko more ima specifične podvodne uvjete - slabiju vidljivost, drukčiji salinitet i temperaturu - zbog kojih je podvodna infrastruktura posebno ranjiva. Najizloženije su Švedska, Norveška, Finska, Estonija i Litva, države koje su, kako kaže, "potpuno ovisne o pomorskim komunikacijskim linijama".

Ipak, smatra da pojačana prisutnost NATO-a donosi vidljive rezultate. "Od pokretanja Operacije Baltic Sentry u siječnju, u ovoj regiji nismo zabilježili nikakve incidente s kabelima", kaže i dodaje:

"Prije svega, to pokazuje da savez funkcionira. I zbijamo redove protiv jedne određene prijetnje. Baltic Sentry je to dokazao. Podignuta je svijest među trgovačkom flotom da bi trebali biti malo oprezniji kada putuju našim regionalnim vodama."