PREMIJER Švedske Ulf Kristersson najavio je u rujnu planove po kojima bi se za najteža kaznena djela, uključujući ubojstvo i teško izazivanje eksplozije, granica kaznene odgovornosti spustila s 15 na 13 godina. Reforma zakona odgovor je na porast smrtonosnog nasilja među bandama. Policija tvrdi da kriminalne mreže za korištenje i prijenos oružja sve češće regrutiraju djecu, jer mlađi od 15 godina ne mogu biti kazneno gonjeni.

Vlada u Stockholmu ranije je najavila osnivanje posebnih odjela za pritvor u švedskim zatvorima za maloljetnike od 15 do 17 godina. Prema novom prijedlogu, plan se proširuje i na jedinice za zatvaranje mladih u dobi od 13 do 14 godina. Prema Ministarstvu pravosuđa Švedske, maloljetni prijestupnici mogli bi se početi slati u te pritvorske ustanove već sljedećeg ljeta.

Vlada tvrdi da će promjena zatvoriti pravnu rupu koju bande zlorabe. Međutim, pravni stručnjaci, organizacije za prava djece i socijalni radnici upozoravaju da snižavanje granice neće smanjiti kriminal te da može ugroziti proces rehabilitacije, piše Deutsche Welle.

Velike razlike u EU - granica od 10 do 16 godina

Minimalna dob za kaznenu odgovornost u Europi znatno varira. Zemlje s granicom ispod 14 godina su Irska (od 10 godina, ovisno o prekršaju), Nizozemska (od 12 godina), Belgija i Mađarska (od 12 godina, ovisno o prekršaju) te Francuska (od 13 godina, ovisno o prekršaju). Najviša granica je u Portugalu i Luksemburgu, gdje mladi postaju kazneno odgovorni tek s 16 godina. U Hrvatskoj je ta granica na 14 godina.

Unatoč razlikama, sve zemlje Europske unije imaju posebne sustave pravosuđa za maloljetnike mlađe od 18 godina, gdje je naglasak na obrazovanju i rehabilitaciji, a ne na kažnjavanju. Međutim, kako se zaoštravaju političke rasprave oko omladinskog kriminala, granica između zaštite i kaznenog progona maloljetnika sve se više briše.

U zemljama s višim granicama, poput Finske ili Portugala, naglasak je na socijalnoj reintegraciji. Drugdje, rastuća zabrinutost zbog sudjelovanja mladih u nasilnim kaznenim djelima potiče pozive na pooštravanje pravila – trend koji je sada vidljiv u Švedskoj, ali i u Njemačkoj.

Njemačka: Pritisak da se zakon pooštri

Kazneni zakon u Njemačkoj postavlja granicu odgovornosti na 14 godina. Počiniteljima od 14 do 17 godina sudi se na sudovima za maloljetnike, gdje se naglasak stavlja na rehabilitaciju, društveno koristan rad i savjetovanje, a ne na zatvorske kazne.

Međutim, pozivajući se na porast nasilja među još mlađima, članovi konzervativne CDU kancelara Friedricha Merza, kao i političari krajnje desnice, traže spuštanje granice na 12 godina. Statistika pokazuje da je broj djece osumnjičene za nasilna kaznena djela porastao za 11,3 posto u 2024. godini, iako je razina i dalje znatno niža nego početkom 2000-ih.

Kao i u Švedskoj, zagovornici prava djece i pravni stručnjaci protive se spuštanju granice. Neki pozivaju na to da se najprije provede istraživanje o tome bi li takav potez uopće smanjio broj kaznenih djela među mladima i kakav bi utjecaj imao na djecu.

Za sada njemačka vlada pokazuje malo interesa za promjene, držeći se pristupa koji stavlja rehabilitaciju na prvo mjesto, a koji već dugo oblikuje filozofiju pravosuđa za maloljetnike. Ipak, rasprava se ponovno otvara, a švedska odluka o snižavanju granice mogla bi poslužiti kao inspiracija konzervativnim zakonodavcima.

Irska: Najniža granica u EU

Irska ima najnižu dobnu granicu za kaznenu odgovornost u EU. Prema Zakonu o djeci, većina maloljetnika postaje kazneno odgovorna s 12 godina, ali za teška kaznena djela poput ubojstva, ubojstva iz nehaja ili silovanja, kazneni progon moguć je već od 10 godina.

Ta politika izazvala je kritike skupina za ljudska prava, uključujući UNICEF i Vijeće Europe, koje preporučuju minimalnu granicu od 14 godina. Aktivisti u Irskoj pozivaju zakonodavce da povise granicu, tvrdeći da trenutačni zakon nije u skladu sa suvremenim standardima zaštite djece.

Irska vlada brani postojeći okvir, ukazujući na specijalizirane sudove za maloljetnike i programe preusmjeravanja koji se fokusiraju na obrazovanje i pravdu temeljenu na pomirenju i obnovi povjerenja. Ipak, pod sve većim međunarodnim pritiskom, razmatra se revizija zakonodavstva.

Zašto je Danska promijenila smjer

Primjer Danske pokazuje da treba biti oprezan. Vlada desnoga centra 2010. godine snizila je granicu kaznene odgovornosti s 15 na 14 godina, nadajući se da će time zaustaviti kriminal među mladima. Dvije godine kasnije, nova vlada poništila je odluku. Istraživanja su pokazala da nije došlo do smanjenja kaznenih djela među četrnaestogodišnjacima. Također je utvrđena povezanost između ranog zatvaranja i povećanog ponavljanja kaznenih djela.

Za mnoge u Bruxellesu to je podsjetnik da reforme kaznenog zakona mogu biti politički popularne, ali rijetko donose trajne rezultate.

Pitanje koliko mlad netko može biti da bi bio kažnjen ostaje politički osjetljivo u cijeloj Europskoj uniji. Švedski prijedlog uklapa se u širi trend oštrije retorike o kriminalu mladih - ali istraživanja, poput danske studije iz 2025., sugeriraju da rana kriminalizacija može otežati reintegraciju.

Istraživači u SAD-u također su utvrdili da rano zatvaranje maloljetnika negativno utječe na njihov razvoj i često ima dugoročne posljedice. Dok zemlje EU-a važu između odvraćanja i rehabilitacije, pravi izazov možda nije u tome koliko nisko ide dobna granica, već u tome kako društva pomažu ranjivoj djeci da uopće ne uđu u svijet kriminala.