Švedska vlada popustila pred otporima: 13-godišnjaci ipak neće ići u zatvor
ŠVEDSKA vlada desnog centra odustala je danas od kontroverznog zakonskog prijedloga o spuštanju dobi kaznene odgovornosti za najteža kaznena djela na 13 godina i upućivanju takve djece na izdržavanje kazne u zatvorske ustanove za odrasle. Pokazalo se da prijedlog neće proći na glasanju u parlamentu u ponedjeljak.
Ministar pravosuđa Gunnar Strömmer objavio je na konferenciji za novinare da vlada povlači spomenuti prijedlog i da će tijekom ljeta predstaviti novu inicijativu o spuštanju kaznene dobi sa sadašnjih 15 na 14 godina. Međutim, na izravno pitanje Strömmer nije mogao potvrditi ni da vlada ima većinu za novi prijedlog.
"Informacije kojima raspolažemo ukazuju na to da prijedlog o snižavanju dobi kaznene odgovornosti na 13 godina neće dobiti dovoljnu podršku u parlamentu. I u vladajućoj većini ima zastupnika koji oklijevaju oko ovog zakonskog prijedloga. Vratit ćemo se s novim prijedlogom da se dob kaznene odgovornosti snizi na 14 godina", rekao je ministar pravosuđa Strömmer.
Zatvorski odjeli već bili spremni za prihvat djece
Očekivalo se da će vladin prijedlog o spuštanju dobi kaznene odgovornosti na 13 godina za najteža kaznena djela, poput ubojstva, pokušaja ubojstva, bombaških napada i teškog silovanja, stupiti na snagu 1. srpnja. Neki su zatvorski odjeli, poput ovog u Rosersbergu u okolici Stockholma, kojeg je nedavno posjetio i Index, već bili spremni za prihvat djece.
Strömmer je u proljeće ove godine rekao da je motiv za upućivanje zakonskog prijedloga u parlamentarnu proceduru bio velik broj smrtonosnih pucnjava koje su se dogodile prošlih godina, kao i sve veći broj djece mlađe od 15 godina koja su počinila teška nasilna kaznena djela.
"Kazne su bile preblage. Domovi socijalne skrbi nisu bili sigurni za djecu koja su tamo boravila i kontrola bandi nad djecom nije bila prekinuta. Jedno je sigurno: ne možemo nastaviti kao do sada", govorio je tada Strömmer.
Kritike stručnih tijela i rizik od još mlađih počinitelja
Prijedlog je dio šireg paketa strožih pravila za maloljetne počinitelje, motiviran prije svega nasiljem bandi i time što kriminalne mreže sve češće koriste djecu za pucnjave, eksplozije i ubojstva. Prema prijedlogu, 13-godišnjaci i 14-godišnjaci mogli bi kazneno odgovarati samo za djela za koja je predviđena kazna od najmanje četiri godine zatvora.
Međutim, zakonski prijedlog naišao je na brojne kritike, među ostalim od savjetodavnog Vijeća za procjenu zakonskih nacrta, Lagrådet, državnog odvjetništva, zatvorskog sustava i policije. Lagrådet je upozorio da priprema zakona ne ispunjava ustavne zahtjeve, da prijedlog može biti nespojiv s Konvencijom o pravima djeteta te da nije dokazano da će smanjiti kriminal. Kritičari upozoravaju i na rizik da bi bande nakon toga mogle početi koristiti još mlađu djecu.
Švedska zatvorska služba smatra da zatvaranje 13-godišnjaka može imati dugoročne negativne posljedice po djecu koja nisu sposobna shvatiti težinu svojih postupaka te da zatvorski sustav nije spreman za brigu o tako mladim zatvorenicima.
Kristersson bez stabilne većine, a izbori se bliže
Švedski premijer Ulf Kristersson snažno je podržavao ovaj prijedlog, ali je shvatio da u ovom konkretnom slučaju nema većinu u parlamentu. Naime, nekoliko zastupnika Liberala, koji inače pripadaju vladinoj koaliciji, dalo je naslutiti da će glasati protiv ovog zakona, a vlada ukupno uzevši ima samo dva glasa više od opozicije.
Osim toga, početkom rujna u Švedskoj se održavaju parlamentarni izbori, a vladajuća većina trenutačno u anketama zaostaje desetak posto za ujedinjenom opozicijom. Kristersson je svjestan da politički nije razborito gurati zakon kojeg ne podržava nitko izvan njegove koalicije.
