UZ STROGE epidemiološke mjere, sabor u srijedu počinje dvotjednu izvanrednu sjednicu čije je sazivanje zatražila vlada kako bi sabor čim prije donio zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.

Zakonom se definira model po kojem će konstrukcijsku obnovu zgrada u udjelu od 60 posto financirati država, a po 20 posto Grad Zagreb i županije te vlasnici nekretnina.

Novost u odnosu na prvo čitanje je uvrštavanje u zakon socijalnih kriterija, odnosno dohodovnog i imovinskog cenzusa. Sufinanciranja obnove u iznosu od 20 posto bit će oslobođeni vlasnici nekretnina čiji mjesečni dohodak po članu obitelji u protekloj godini nije prelazio 4000 kuna te oni koji na dan potresa nisu imali imovinu vrjedniju od 200.000 kuna.

Konstrukcijska obnova u potpunosti će se financirati invalidima Domovinskog rata te korisnicima socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje.

"Želimo pokušati uz što širi konsenzus, a to uključuje i oporbene stranke, doći do zakonskog okvira koji će omogućiti učinkovitu i kvalitetnu obnovu grada Zagreba", poručio je premijer Andrej Plenković sa sjednice vlade. Kazao je kako je nakon prvog čitanja zakona napravljena temeljita analiza zastupničkih prijedloga te kako je vlada uvažila više od 25 konkretnih prijedloga, a neke djelomično. Za prijedloge koje nije mogla uvažiti dala je jasnu argumentaciju. 

U snažnom potresu, koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i njegovu okolicu, poginula je jedna osoba, oštećeno je 25.000 objekata, šteta se procjenjuje na 86 milijardi kuna, a po svim procjenama obnova će trajati godinama.

U šest dana plenarnog zasjedanja, sabor će raspraviti deset točaka, ovaj tjedan pred njim će se naći i prijedlozi zakona o strancima te izmjene Zakona o osobnoj iskaznici.

S obzirom na to da se radi o izvanrednoj sjednici, u srijedu neće biti "aktualnog prijepodneva", zastupnici će premijera i članove vlade o aktualnim temama moći propitivati 16. rujna, kada počinje redovna sjednica i redovno jesensko zasjedanje koje traje do 15. prosinca.  

Sabor redovito ne zasjeda od 15. prosinca do 15. siječnja te od 15. srpnja do 15. rujna, no na zahtjev predsjednika države, vlade ili većine zastupnika, predsjednik sabora može ga sazvati na izvanredno zasjedanje.

Maske obvezne

Kako bi se spriječila zaraza koronavirusom, od srijede će u sabornici zaštitne maske biti obvezne, u njoj će sjediti manji broj zastupnika, njih 41 plus predsjedavajući, a aktivirat će se mogućnost elektroničkog glasanja.

Zastupnici koji ne budu željeli nositi masku, u konačnici bi mogli završiti izvan sabornice. "Dogovorili smo se da će predsjedavajući prvo upozoriti osobu da stavi masku, ako to ne želi, zamolit će je da napusti dvoranu. Ako ni nakon toga ne postupi po zahtjevu predsjedavajućeg, dobit će opomenu s isključenjem za taj dan, napravit će se prekid i zamoliti stražu da osobu izvede van“, izvijestio je predsjednik sabora Gordan Jandroković.

Napomenuo je da će se na ulazima u sabor tražiti da svi nose maske. "Nećemo biti agresivni, ali moramo štititi zdravlje zastupnika. Maske ne nosimo samo radi sebe nego i da zaštitimo druge", istaknuo je.

Zastupnici će ponovno glasati iz više prostorija, aktivirat će se mogućnost elektroničkog glasanja. Nadležna saborska služba već radi na tome da osigura i glasanje zastupnika koji su bolesni ili u samoizolaciji, moći će se videovezom uključiti u glasanje, rekao je Jandroković.

Za sada se neće mjeriti temperatura onima koji ulaze u sabor.