Suradnici Horvata i bivših ministara sve priznali. Nagodili se, dobili blage kazne
ANA MANDAC i dvoje bivših državnih dužnosnika iz afere ''po babi i stričevima'' priznalo je krivnju te su, nakon nagodbe s Uskokom, pravomoćno osuđeni, dok je postupak u odnosu na četvoricu bivših ministara razdvojen pa će se o osnovanosti optužnice protiv njih raspravljati naknadno.
Nekadašnja pomoćnica bivšeg ministra graditeljstva Darka Horvata, Ana Mandac, osuđena je na 11 mjeseci zatvora koji su zamijenjeni radom za opće dobro, dok su bivša ravnateljica Uprave za potpomognuta područja u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU) Katica Mišković i bivši državni tajnik u MRRFEU-u Velimir Žunac osuđeni uvjetno.
Mišković je osuđena na devet mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine, a Žunac na 10 mjeseci zatvora uz rok kušnje od tri godine, doznaje Hina na zagrebačkom Županijskom sudu. Neslužbeno se doznaje da su troje optuženika priznali krivnju za sređivanje dodjele financijskih potpora tvrtkama koje za te potpore nisu ispunjavale kriterije.
Uz njih, Uskok je krajem listopada podigao optužnicu i protiv četvorice bivših ministara – Darka Horvata, Borisa Miloševića, Tomislava Tolušića i Josipa Aladrovića te protiv gradonačelnika Županje Damira Juzbašića. Budući da je postupak protiv njih u srijedu razdvojen, o osnovanosti optužnice odlučivat će se nakon što se zakaže nova sjednica optužnog vijeća.
Horvata, koji je jedini u ovom slučaju bio 10 dana u istražnom zatvoru, Uskok sumnjiči da je 2018. kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, zajedno s pomoćnicom Mandac, na poticanje suosumnjičenih nezakonito dodijelio 2,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava gospodarskim subjektima za koje je bio i osobno zainteresiran.
Uz Horvata, Mandac, Miloševića i Tolušića u tom su kraku slučaja osumnjičeni i Žunac te Katica Mišković.
Horvat prvi ministar uhićen na dužnosti
Iz Horvatova je slučaja proizašla i istraga protiv bivšeg ministra Aladrovića kojega Uskok tereti za pogodovanje prilikom dva zapošljavanja 2018. i 2019. dok je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Proširenjem istrage je uz Aladrovića bio osumnjičen i Juzbašić, gradonačelnik Županje i bivši HDZ-ovac, sada nezavisni kandidat kojeg je podržao Domovinski pokret. Nakon pokretanja istrage Horvat je uhićen kao prvi ministar na dužnosti, a Aladrović i Milošević su neko vrijeme ostali na ministarskim funkcijama što je bio prvi slučaj da su pod istragom dvojica vladinih članova, a razriješeni su krajem travnja.
Horvat je, kako se neslužbeno doznaje, uhićen nakon što je njegova bivša pomoćnica Mandac, ranije osumnjičena u aferi Vjetroelektrane, na Uskoku posvjedočila da su se sporni poticaji dodjeljivani "po babi i stričevima". Kazala je navodno i da su ih stručne službe upozorile da je dodjela novca mimo kriterija protivna zakonu. Horvat, međutim, tvrdi da je samo potpisivao dokumente koje mu je donosila Mandac.
Početkom listopada Mandac je sporazumno osuđena na 10 mjeseci uvjetnog zatvora, uz rok kušnje od tri godine, nakon što je priznala krivnju za namještanje potpora prijateljima bivše državne tajnice Josipe Rimac u aferi Vjetroelektrane.
Detalji optužnice
USKOK je u listopadu objavio detaljnu optužnicu u kojoj piše za što sve tereti bivše Plenkovićeve ljude iz vlade - Darka Horvata, Josipa Aladrovića, Tomislava Tolušića, Borisa Miloševića i ostale. Prenosimo je u nastavku.
"USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv osmero hrvatskih državljana (1970., 1972., 1979., 1970., 1968., 1974., 1985., 1977.) zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja i pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti, trgovanja utjecajem te pomaganja u trgovanju utjecajem.
Optužnicom se I. okr. stavlja na teret da je, u razdoblju od studenoga do kraja prosinca 2018. godine u Zagrebu, kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, nakon što je prethodno 27. kolovoza 2018. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo otvoreni javni poziv za Program "Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina" za 2018. godinu, za čiju provedbu je zadužio II. okr., pomoćnicu ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, radi svog osobnog interesa, kao i na traženje III. do VI. okr. da se neovisno o ispunjavanju uvjeta Programa i ostvarenim bodovima bespovratna sredstva dodijele gospodarskim subjektima za koje su bili zainteresirani, donio Odluku kojom je upravo tim subjektima dodijelio ukupno 2.655.594,99 kuna bespovratnih sredstava, iako nisu ostvarivali prava na to, a što su I. do VI. okrivljenici znali.
Pritom je II. okr., po nalozima I. okr. i sukladno zahtjevima III. do VI. okr. te trećih neutvrđenih osoba, sačinila tablicu koja je sastavni dio spomenute Odluke u kojoj su navedeni iznosi bespovratnih sredstava i gospodarski subjekti kojima se ta sredstva dodjeljuju, a potom je naložila stručnim službama da osiguraju potpisivanje ugovora o isplati bespovratnih sredstava s tim gospodarskim subjektima, koje je u ime resornog Ministarstva potpisao I. okr., kao i naloge za njihovu isplatu, na temelju čega su im na teret Državnog proračuna Republike Hrvatske neosnovano isplaćena novčana sredstva u ukupnom iznosu od 2.655.594,99 kuna.
Također se I. okr. tereti da je, u razdoblju od siječnja 2018. do travnja 2019. godine u Zagrebu, koristeći autoritet ministra u Vladi Republike Hrvatske, a ranije i zastupnika u Hrvatskom saboru, osobno i posredstvom II. okr., pomoćnice ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, zatražio od VII. okr., tadašnjeg ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), da prilikom provođenja natječaja za zapošljavanje pogoduje određenoj kandidatkinji u cilju njezinog zapošljavanja u HZMO-u.
Navedeno je VII. okr. i učinio na način da je posredstvom II. okr. kandidatkinji dostavio zadatke koji će biti postavljeni na testiranju na javnom natječaju za zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme na koji se prijavila, čime joj je omogućio prednost pred ostalim kandidatima. Nakon toga je kandidatkinja ušla u krug odabranih kandidata te je HZMO s njom sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme.
Na isti način je toj kandidatkinji omogućio prednost pred ostalim kandidatima na javnom natječaju za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme, nakon čega je kandidatkinja također ušla u krug odabranih kandidata te je s njom HZMO sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Osim toga se II. okr. stavlja na teret da je od studenoga 2018. do travnja 2019. godine u Zagrebu, na traženje VIII. okr., zatražila od VII. okr. da prilikom provođenja natječaja za zapošljavanje pogoduje još jednoj kandidatkinji u cilju njezinog zapošljavanja u HZMO-u, što je VII. okr. i učinio te je posredstvom II. i VIII. okr. kandidatkinji dostavio zadatke koji će biti postavljeni na testiranju i tako joj omogućio prednost u natječajnom postupku. Nakon što je kandidatkinja ostvarila maksimalan broj bodova, HZMO je s njom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme", stoji u optužnici.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati