NA PRVI pogled čini se da su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) u sukobu SAD-a i Izraela s Iranom odabrali stranu koja bi ih mogla izolirati od većeg dijela arapskog svijeta. Početkom tjedna objavljeno je da Izrael i UAE osnivaju zajednički obrambeni fond za kupnju oružja. Tu je informaciju, pozivajući se na dva neimenovana američka dužnosnika, prvi objavio portal Middle East Eye, no nijedna vlada je zasad nije potvrdila.

Fond je navodno dogovoren tijekom tajnog posjeta izraelskog premijera Benjamina Netanyahua Emiratima, koji je javnosti otkriven 13. svibnja, da bi samo nekoliko sati kasnije UAE demantirao da se posjet uopće dogodio. Dan ranije, američki veleposlanik u Izraelu Mike Huckabee potvrdio je da je Izrael posudio Emiratima sustave protuzračne obrane kao pomoć u obrani od iranskih napada, piše Deutsche Welle.

Geopolitički potres na Bliskom istoku

Svi ovi događaji, uz odluku UAE-a s kraja travnja da nakon 59 godina napusti naftni kartel OPEC, potaknuli su niz analiza o radikalnim promjenama na Bliskom istoku.

"Desetljećima star poredak u Zaljevu nestaje, a novi se oblikuje", napisala je sredinom svibnja Cinzia Bianco, gostujuća suradnica Europskog vijeća za vanjske odnose.

"Geopolitički potres koji je pokrenuo UAE više je od privremenog regionalnog sukoba. To nagovještava nastanak novog poretka na Bliskom istoku", ocijenio je nedavno za The Korea Times Ma Young-sam, bivši južnokorejski veleposlanik u Izraelu.

Marcus Schneider, voditelj regionalnog projekta Zaklade Friedrich Ebert za mir i sigurnost na Bliskom istoku, opisao je dva bloka u nastajanju. Jedan je, kako kaže, "šesterokut" koji čine UAE i Izrael, a drugi "dijamant" koji uključuje Saudijsku Arabiju, Pakistan, Tursku i Egipat. Te zemlje s većinski sunitskim stanovništvom nazivaju se i "Kvartet".

Politika poremećaja protiv politike stabilnosti

Schneider navodi da Izrael i UAE povezuje provođenje politike "poremećaja" s ciljem "preoblikovanja Bliskog istoka i šire regije".

Netanyahu se često hvalio da Izrael "mijenja lice Bliskog istoka", što je ponovio i početkom ožujka nakon zajedničkog napada SAD-a i Izraela na Iran. S druge strane, UAE također "nastoji prekrojiti kartu Bliskog istoka i izgraditi nove mreže geopolitičkog i geoekonomskog utjecaja s fokusom na Abu Dhabi", napisala je Bianco. Partnerstvo ima i pragmatične razloge. "UAE-u Izrael nudi resurse, mreže, obrambene kapacitete, tehnološku stručnost i utjecaj u svjetskim prijestolnicama", dodala je.

U međuvremenu, takozvani sunitski "dijamant" provodi drukčiju politiku, rekao je Schneider za DW. Iako su Saudijci u prošlosti bili skloni destabilizirajućim potezima, njihovo se ponašanje promijenilo jer im je za ostvarenje gospodarskih ciljeva potrebna stabilnost.

"Radi se o transakcijskom pristupu. Njihov je stav: 'Imamo zajednički interes surađivati s Iranom jer mi smo ti koji trpimo' i 'također imamo interes vezan uz Izrael, zbog tog njihovog načina razmišljanja da mogu bombardirati sve, posvuda i stalno, a mi to želimo uzeti u obzir'", objasnio je Schneider stav skupine četiriju država.

Rastuća zabrinutost Saudijske Arabije zbog Izraela iznesena je u svibanjskom autorskom tekstu princa Turkija al-Faisala, bivšeg šefa saudijske obavještajne službe, koji se smatra odrazom stajališta vlade. "Da je izraelski plan o poticanju rata između nas i Irana uspio, regija bi bila gurnuta u propast i razaranje. Tisuće naših sinova i kćeri bile bi izgubljene u borbi koja nije naša. Izrael bi uspio nametnuti svoju volju regiji i ostati jedini akter u našem okruženju", napisao je al-Faisal za list Asharq Al-Awsat.

Podjele ponovno izbijaju na površinu

Napetosti u Zaljevu postojale su i prije nedavnih poteza UAE-a i rata s Iranom, što se vidjelo u nesuglasicama između Emirata i Saudijske Arabije oko Jemena.

"Regionalna zbivanja jasno su pokazala razliku u vizijama regionalnog poretka. U Saudijskoj Arabiji nema apetita za nove vojne avanture, za razliku od percepcije da Abu Dhabi ima sklonost riziku i podržavanju naoružanih paradržavnih skupina", rekao je za DW ranije ove godine Kristian Coates Ulrichsen, stručnjak za Bliski istok s Instituta Baker Sveučilišta Rice.

Kad je počeo rat s Iranom, činilo se da su zaljevske države privremeno premostile razlike radi jedinstva. No sada, dok jedna zemlja produbljuje suradnju s Izraelom, a druga ga vidi kao sve veću prijetnju, podjele su ponovno isplivale. "Saudijci i Emirati zapravo se kreću u suprotnim smjerovima", potvrdio je Schneider.

Ipak, analitičari ističu da je pogrešno govoriti o tome da su UAE ili Saudijska Arabija "odabrali stranu". Ne radi se o nepremostivim ideološkim razlikama poput onih iz Hladnog rata, a dvije zemlje i dalje surađuju na drugim područjima.

"Živimo u eri onoga što se naziva geopolitičkim promiskuitetom. To nisu kruti savezi", objasnio je Schneider.

"Promjene koje vidimo u Zaljevu ne odražavaju promišljenu, trajnu veliku strategiju. Umjesto biranja strana, ove države nalaze se u užurbanom nastojanju da se snađu u vrlo nestabilnom okruženju", smatra Ibrahim Öztürk, profesor ekonomskog razvoja na Sveučilištu Duisburg-Essen.

Krhkost novih saveza

"Ako regiju analiziramo isključivo kroz prizmu kratkoročne vojne eskalacije, osovina Izraela uz potporu SAD-a djeluje dominantno", rekao je Öztürk. No, dodao je, riječ je o površnim, privremenim savezima koje će na kraju nadjačati nove okolnosti.

Osvrćući se na sunitski kvartet, istaknuo je kako je "održavanje te koalicije povijesno, vjerski, strukturno i ekonomski nemoguće". "Te zemlje imaju vrlo različite političke sustave, unutarnje slabosti i različite ovisnosti o globalnim silama poput Kine i SAD-a", tvrdi Öztürk.

Ni savez UAE-a i Izraela nije bez slabosti. "Snažan je u financijskom, obavještajnom i tehnološkom smislu, no riječ je o dvjema malim državama suočenima s ozbiljnim protutežama. Turska je članica NATO-a s velikom vojskom, Pakistan je nuklearna sila, a Saudijska Arabija raspolaže najvećim zalihama nafte i svetim mjestima islama. Suvereni fond UAE-a, vrijedan više od bilijun dolara, zaista je snažan faktor. No bogatstvo nije isto što i strateška snaga", napisala je u analizi Rachel Bronson, viša suradnica Chicago Councila on Global Affairs.

Schneider također smatra da unutarnje kontradikcije u UAE-u mogu narušiti partnerstvo s Izraelom. "Imam dojam da žele biti dvije stvari istovremeno", rekao je o Abu Dhabiju i Dubaiju, dvama najvećim emiratima koji čine UAE.

"Abu Dhabi želi biti svojevrsna Sparta - dakle, vrlo militarizirana i ratoborna država po uzoru na antičku Grčku. U međuvremenu, Dubai želi biti više poput Švicarske: otok stabilnosti gdje slijeću zrakoplovi, žive influenceri i gdje Iran obavlja svoje bankarske poslove. Ali ne možete istovremeno biti oboje", zaključio je.