BROJNI svjetski mediji u srijedu su prenijeli senzacionalnu vijest prema kojoj bismo već kroz godinu dana mogli imati univerzalan lijek protiv raka koji ne bi imao nikakvih ili gotovo nikakvih nuspojava, a koji bi istovremeno bio djelotvoran za razne vrste raka i relativno jeftin.

U tekstu objavljenom u izraelskom listu Jerusalem Post tim izraelskih znanstvenika iz privatne kompanije Accelerated Evolution Biotechnologies Ltd. (AEBi), utemeljene 2000. godine, ustvrdio je da je razvio platformu SoAP koja bi im trebala omogućiti brz razvoj lijeka koji je najavljen kao moguća velika prekretnica.

"Vjerujemo da ćemo kroz godinu dana dovršiti potpuni lijek za rak", rekao je Dan Aridor, čelnik uprave AEBi-ja.

"Naš lijek za rak bit će učinkovit od prvog dana, terapija će trajati nekoliko tjedana, neće imati nikakvih nuspojava ili će one biti minimalne, a koštat će mnogo manje od većine drugih na tržištu", rekao je Aridor, ističući da će njihovo rješenje biti i generičko, odnosno univerzalno i personalizirano.

Kako bi tehnologija trebala funkcionirati?

Prema tumačenju Aridora i izvršnog direktora AEBi-ja Ilana Morada, tretman nazvan MuTaTo (od multi-target toxin - u prijevodu toksin koji djeluje na više ciljeva) u svojoj biti je neka vrsta antibiotika protiv raka. Pojednostavljeno govoreći, izraelski tim određenim poznatim i nekim inovativnim metodama planira razvijati peptide koji bi blokirali razvoj tumorskih stanica.

Metoda se prije svega temelji na tehnologiji SoAP, jednoj iz skupine tehnologija ispoljavanja faga, odnosno bakteriofaga (virusa koji napadaju bakterije). Ispoljavanje faga laboratorijska je tehnologija za istraživanje međusobnih interakcija proteina s proteinima, proteina s peptidima i proteina s DNK-om, u kojoj se bakteriofagi koriste za povezivanje proteina s genetskim informacijama koje ih kodiraju. Prednost ove tehnologije je to što je moguće istovremeno testirati vrlo velik broj interakcijskih partnera, pomalo nalik na proces prirodne selekcije.

U bakteriofage se ubacuje dio DNK koji sadrži uputu za proizvodnju proteina ili peptida (kratkih proteina), obično tako što se umjesto jedne specifične sekvence DNK ubaci cijela "biblioteka" različitih kombinacija genetičkih uputa. Takva kombinatorna biblioteka veže se za informaciju za proizvodnju ovojnice faga kako bi se osiguralo da se peptidi koji se proizvode pojavljuju na ovojnici, izvan faga, kako bi mogli ući u interakcije s drugim proteinima čija svojstva ispitujemo.

Zaustavljanje rasta tumora

Gen faga s dodatkom gena iz DNK za kodiranje proteina ubacuje se potom u neku bakteriju, uobičajeno E. coli. Ondje će se fagi umnožiti, a time će umnožiti i velike količine raznovrsnih proteina, nakon čega će izaći iz bakterije. Ako na mjestu gdje smo uzgojili bakteriju imamo neki drugi protein kojem želimo pronaći interakcijske partnere, samo oni fagi koji nose odgovarajuće peptide vezat će se za ispitni protein, nakon čega ih možemo prikupiti. Ovim procesom odabiru se najbolji partneri. Ponavljanjem postupka obogaćuje se uzorak faga, a time i kvaliteta interakcijskih partnera. Ako istražujemo tumorske receptore, ovom tehnikom ćemo moći odabrati fage s kodom za antitijela koja će se koristiti za napade na tumorske stanice. Budući da stanice koriste receptore za međusobnu komunikaciju i razvoj, vezivanje peptida na njihove receptore uzrokuje njihovo blokiranje ili inhibiranje, što postupno dovodi do odumiranja stanica.

Kratke proteinske molekule, polipeptidi, koje bi ubijale tumorske stanice trebale bi se razvijati zasebno za svaki pojedini tumor. One bi trebale djelovati kao inhibitori ili blokatori raznih receptora koji se nalaze na tumorskim stanicama, a trebale bi biti svojstvene baš za njih, a ne i za zdrave stanice. Primjerice, neke tumorske stanice imaju posebno izražene receptore za hormone rasta koji im omogućuju da aktiviraju svoje metaboličke putove za brz rast i umnažanje. Blokiranje takvih specifičnih receptora moglo bi zaustaviti rast tumora.

Mogući problemi

Tehnologija ispoljavanja faga nije neka novost; za nju je prošle godine dodijeljena Nobelova nagrada. Međutim, brojni znanstvenici širom svijeta ipak su reagirali s rezervama i određenom skepsom na vrlo optimistične, moglo bi se čak reći bombastične najave izraelskog tima.

Primjerice, dr. sc. Len Lichtenfeld, čelnik Američkog društva za rak (ACS), na svojem je blogu, nazvanom "Lijek za rak? Ne tako skoro!", napisao kako se nada da je izraelski tim u pravu, no istovremeno je upozorio na nekoliko ključnih problema u najavama.

Prije svega ističe da se tvrdnje objavljene u Jerusalem Postu ne temelje na rezultatima nekog ozbiljnog znanstvenog istraživanja predstavljenog u nekom ozbiljnom znanstvenom časopisu u kojem bi detalji bili izloženi recenzijama te mogućim potvrdama ili kritikama drugih znanstvenika iz istog područja. 

Navodi također da ga njegovi kolege iz ACS-a upozoravaju da su tehnike ispoljavanja peptida, mada su moćno oruđe za istraživanje antigena za tumore, u prošlosti imale poteškoća sa stvaranjem mogućih lijekova. "Ako ovaj tim tek počinje s kliničkim istraživanjima, on bi se također mogao suočiti s nekim teškim eksperimentima", piše Lichtenfeld.

Eksperimenti na miševima ne znače uspjeh i na ljudima

Američki stručnjak ističe još jedan važan problem koji mediji često previđaju, a to je da se istraživanja za sada temelje na uspješnim eksperimentima na miševima. Takve eksperimente, čak i ako daju odlične rezultate, nije uvijek moguće prevesti u pozitivne rezultate u kliničkim istraživanjima na ljudima. Ono što djeluje na miševima, može biti neefikasno kod ljudi, ili pak može imati previše ozbiljnih nuspojava. Jedno novije istraživanje pokazalo je da tek negdje oko 3,4% istraživanja lijekova za rak uspješno testiranih na miševima stigne do tržišta.

Konačno, Lichtenfeld ističe da nas iskustvo uči da će za potvrđivanje predstavljene metode trebati dosta vremena, ako će uopće biti uspješna.

„Na temelju drugih sličnih tvrdnji o velikim tehnološkim probojima u liječenju raka, možemo zaključiti da je veća vjerojatnost da ova metoda neće biti uspješna“, poručuje čelnik ACS-a.

Najava je PR

Hrvatski molekularni biolog dr. sc. Kristian Vlahoviček kaže da treba pozdraviti svaki pokušaj da se rak napadne na što više frontova, no smatra da je najava izraelskog tima ipak najvjerojatnije PR važan za privlačenje investicija za daljnja istraživanja.

„Osnovna tehnologija nije nova, a iz objavljenog teksta teško je iščitati što je u radu izraelskog tima inovativno“, kaže.

„Moguće je da nisu izlazili s detaljima zato što žele zaštititi svoje otkriće. No također je moguće da je u pitanju marketinški trik. Također, treba biti realan kada se govori o rokovima za provođenje ovakvih istraživanja“, dodao je Vlahoviček.

Morad je u utorak u intervjuu za Times of Israel rekao da je manjak novca razlog zbog kojeg je kompanija AEBi odlučila da neće objaviti podatke studije.